Oko 30 tisuća “azilanata” bit će iz EU deportirano u BiH. Njihovi azili nisu prihvaćeni jer se zapadni Balkan smatra sigurnim područjem.
Većina njih je u BiH sve rasprodala prije odlaska u europske države i nema se gdje vratiti. Bit će to u jeku azilantske krize novi udar na ovu državu, osobito jer se u Bosni i Hercegovini događa velika seoba naroda. Sve više njezinih građana je napušta, a umjesto njih dolaze stranci iz dalekih zemalja. Zbog toga nitko ne zna koliko trenutačno BiH ima stanovnika. Svakodnevno se evidentiraju odlasci, uglavnom mladih i obrazovanih. Protjeruju ih neimaština, nezaposlenost, male plaće, ali i beznađe. Uz ekonomske nevolje, kontaminirani politički ambijent također ih motivira na bijeg iz nesigurne države. Upravo takav prostor idealan je za useljavanje stranaca. Na sumnjiv način mnogi kupuju zemlju u BiH. Arapski investitori, zaobilazeći zakon, već odavno su napravili svoja naselja. U nekim mjestima, poput Ilidže, izrazito su promijenili nacionalnu strukturu.
Tragični ratovi u Siriji i Iraku pokrenuli su izbjeglički val. Zanimljivo je kako je njegova balkanska ruta naglo promijenjena. Putovi, zbog čvrstih granica prema EU, sve više vode preko BiH. Neki će tu ostati, a neki će preko Bihaća, Čapljine ili Grahova u Hrvatsku. Nekako odjednom BiH im je postala zanimljiva, kao i mudžahedinima koji su u BiH stigli tijekom rata. I tu ostali. Podaci iz Granične policije pokazuju kako je tijekom protekle godine, u odnosu na 2016., sedam puta povećan broj ulazaka ilegalnih imigranata u BiH iz država visokog migracijskog rizika.
Nitko previše i ne propituje jesu li oni putnici prolaznici ili namjernici. Uklapaju li se oni možda u projekcije nekih stratega koji žele promijeniti nacionalnu i vjersku strukturu države? Smišljeno ili ne, ovakve promjene mogu imati nesagledive posljedice na krhko bh. društvo.
Najveći broj nesretnika, koje kao žrtve trgovine ljudima i ilegalnih migracija pronalaze bh. policajci po cestama, šumama i selima u blizini granice, pojma nema gdje je došao. Tko i kako živi u BiH, koji su njihovi problemi, uzroci i posljedice međusobnih sukoba? Ne znaju da i građani BiH, doduše legalnije i dostojanstvenije nego oni, traže put do Zapada i boljeg života. Jedan od otkrivenih migranata izjavio je kako se u BiH “dobro živi”. Najavio je kako će tu tražiti azil. Čuju li u Bruxellesu izjavu migranta, mogli bi doći na ideju da od BiH naprave trajni europski kamp za afričke i azijske izbjeglice i tako riješe svoj problem. Tada hrvatsko pitanje, konstitutivnost naroda, Izborni zakon i europski put BiH više ne bi bili tema. Naseljavanje jednih te iseljavanje drugih mogli bi usmjeriti fokus na druge probleme, osobito na to kako se promijenjena nacionalna i vjerska slika reflektira na državu i regiju. Europa za sada ravnodušno promatra seobu naroda. Kao da je BiH dvorište Bliskog istoka, a ne europskog zapadnog Balkana, piše Večernji list.
