Bivši parlamentaraca u Parlamentarnoj skupštini BiH, a trenutni zastupnik u Hrvatskom saboru Božo Ljubić govorio je jučer u parlamentu Hrvatske o stanju u BiH te položaju Hrvata i hrvatsko-bošnjačkim odnosima.
Ljubić se javio za riječ u povodu 23. godišnjice potpisivanja Washingtonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat između Hrvata i Bošnjaka i uspostavljena hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Hrvati iz BiH nisu bili sretni što su se morali u novostvorenoj Federaciji odreći Hrvatske Republike Herceg Bosne, entiteta, zahvaljujući kojemu su uspjeli odbraniti veći dio područja koja su nastanjivali i zahvaljujući kojemu su kroz sve godine rata ostvarivali ekonomska i socijalna prava, tim više što su ulazili u zajednicu s višestruko brojnijim Bošnjacima s kojima su vodili krvavi rat godinu dana, opravdano strahujući od majorizacije i dominacije, kazao je Ljubić.
On je podsjetio kako je Washingtonski sporazum uime Hrvata iz BiH potpisao predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman a ispred Bošnjaka predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Ustav Federacije, koja je ustrojena od 10 kantona, su potpisali, u ime Bošnjaka Haris Silajdžić, a ispred Hrvata predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.
Federacija je uspostavljena na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane, odnosno dva privremena administrativna aranžmana Republike BiH i Hrvatske Republike Herceg Bosne. U Washingtonu je zaključeno da će se nakon završetka rata čitava BiH kantonizirati.
Sponzori Washingtona, SAD, su Hrvatskoj zauzvrat obećali podršku integracije privremeno okupiranih teritorija u ustavno pravni poredak Hrvatske a Hrvatska je Hrvatima u B i H, jamčila zaštitu od brojnijeg naroda uspostavom konfederalnih odnosa Hrvatske i Federacije BiH, kazao je Ljubić, podsjećajući kako je nakon Washingtonskog uslijedio Daytonski mirovni sporazum, kojim je BiH uspostavljena kao država dva entiteta; RS i FBiH, dok je Konfederacija Republike Hrvatske i Federacije BiH kasnije odbačena.
Godine 2002., nametnutim promjenama ustava entiteta i Izbornog zakona, od predstavnika međunarodne zajednice, pod motom konstitutivnosti sva tri naroda na čitavoj teritoriji BiH, instrumenti zaštite kolektivnih prava Hrvata u Federaciji su eliminirani, a u drugom entitetu se nije dobilo ništa. Posljedica je da Hrvati danas nisu u stanju više birati niti legitimne predstavnike u institucije koje su ustavima entiteta i države predviđene za zastupanje naroda, kazao je Ljubić.
Podsjetio je da je Ustavni sud BiH na osnovu njegove apelacije iz 2014., presudio da je Izborni zakon nužno izmijeniti da bi se svakom narodu omogućilo legitimno političko predstavljanje naroda u institucijama, kao što su domovi naroda entiteta i države, te Predsjedništvo BiH.
U ovom momentu, bošnjačka strana vrlo otvoreno opstruira provedbu slova i duha Odluke Ustavnog suda, što prijeti destabilizacijom B i H uz moguće posljedice i na širu regiju.Zašto? Odgovor je vrlo prozaičan, zadržavanjem dominacije vrši se selektivna neproporcionalna redistribucija financijskih i prirodnih resursa, kazao je Ljubić u Hrvatskom saboru, te naveo jedan primjer, napomenuvši da ih ima na desetine.
Na osnovu diskriminatornih koeficijenata raspodjele prihoda iz PDV i carina s jedinstvenog računa, prema općinama i kantonima, Kanton Sarajevo je u periodu od 8 godina (2006-2013), ne pripadajuće 'uprihodovao' preko 1,2 milijardi KM, a svi većinski hrvatski kantonu su izgubile. Kako? Pa tako što je Kantonu Sarajevo dodijeljen koeficijent '2' a većinski hrvatskom Kantonu 10 sa sjedištem u Livnu koeficijent 1,1. Zato se hoće zadržati dominacija, kazao je Ljubić.
On je naglasio kako je pozicija Hrvata u entitetu Republika Srpska još lošija, jer su tamo Hrvati pred potpunim nestankom i broj je pao ispod 5 posto prijeratnog broja.
Ljubić je upozorio da je za izmjenu Izbornog zakona ostalo još mjesec i pol dana jer su izbori u oktobru.
Naglasio je kako se ustavom zajamčena konstitutivnost, ostvaruje, između ostalog, Izbornim zakonom kao najvažnijim aktom nakon Ustava, podsjetio je da je Hrvatska uime Hrvata iz BiH potpisala i Washingtonski i Daytonski mirovni sporazum, da je članica Vijeća za implementaciju mira u BiH.
Upozorio je da se hrvatski prostori u BiH prazne od Hrvata, a najviše Kanton 10 koji pokriva 25 posto teritorija Federacije BiH i čuva leđa većem dijelu jugozapada Hrvatske.
Već je više od godinu dana otkad sam, još tadašnjem, predsjedniku Sabora Petrovu, poslao prijedlog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, da se na raspravu u Sabora stavi točka o položaju Hrvata u BiH i o Bosni i Hercegovini kao najvažnijem susjedu Hrvatske. Do sada ništa. Raspravljamo mjesecima treba li stanku za 'poskupljenje banana' omogućiti u 9:30 ili u 14 sati!? Godinu dana o simbolima iz II svjetskog rata. Raspravljamo o svjetonazorskim pitanjima, kao da jedan drugome možemo promijeniti svjetonazor. A nestaje nam narod u susjednoj državi, a iz Hrvatske iseljavaju osobe svih svjetonazora. Svakoj stranoj investiciji nalazimo zapreke, a jedino investicije mogu narod zadržati u državi, kazao je ogorčeno Ljubić u Hrvatskom saboru.
