Agencija za sigurnost hrane BiH godišnje testira više od 30.000 uzoraka hrane.
Kontrole su svake godine sve strože, ali i osim toga događa se da na police trgovina i u hladnjake mesnica dospiju proizvodi opasni za ljudsko zdravlje, piše Večernji list BiH.
Nije to samo slučaj u BiH. Sve zemlje svijeta suočavaju se s istim nedaćama i trgovcima koji žele brzu zaradu ostvariti na ovaj način. Prije godinu dana BiH je potresla afera s uvozom mesa iz Brazila.
Putovi sumnjivog mesa
- Meso koje ide iz Brazila, Argentine... ide preko EU, primjerice u Nizozemsku, pa za BiH ili Crnu Goru ili neku od zemalja regije. Ali, oni su to sada našli jer se to meso zadržalo u nekoj od zemalja EU-a i sada se boje kako bi se tamo moglo prodati.
Nama to meso čak dolazi iz Maroka, Saudijske Arabije, jer se to meso vozi brodovima i prave se papiri, primjerice Brazil - Maroko - Maroko - BiH ili Argentina - Saudijska Arabija - Saudijska Arabija - BiH. Roba tako ulazi u jednu carinsku zonu, to jest u BiH, i to je meso od kojeg se prave kobasice od 2 KM, meso koje obara cijene i koje je za nas proizvođače problematično - kazao je tada predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac.
Navodno je na ovaj način uvoženo u BiH i meso klokana. Drugi sugovornici ističu kako meso staro po nekoliko godina prolazi razne tretmane kako bi izgledalo svježe i prodavalo se po višim cijenama.
- Meso tretiraju raznim supstancijama i stavljaju u izloge. Ljudi misle da jedu svježe proizvode, a u biti jedu tretirane proizvode koji su puni kemikalija - ističu naši sugovornici.
Problem i riba
I nije samo meso upitno, nego i riba. Najbolji primjer je vijetnamski som, koji dolazi iz najprljavije rijeke na svijetu, a uvozi se u BiH u stotinama tona. Ova riba se gaji na farmama u rijeci Mekong, jednoj od najzagađenijih rijeka na planetu.
Prepuna je kemijskih otrova i bakterija jer se uzgaja u industrijski otpadnoj vodi koja čini veliki udio spomenute rijeke. Ne postoji ništa prirodno u njoj. Nesretne životinje hrane se neupotrijebljenim ostacima drugih riba, sušenim pa mljevenim kostima, glavama i repovima, pomiješanim sa sojinom sačmom.
Upravo su ovakvi podaci razlog zašto ljudi namirnice traže po bh. selima, koje se uzgajaju na ekološki način.
