U inozemstvu živi više od 1,6 milijuna ljudi rođenih u BiH, a s drugom i trećom generacijom ima ih više od dva milijuna, što nas čini petom zemljom u svijetu po broju iseljenih građana, a broj onih koji odlaze svakim danom je sve veći.
Oni koji su otišli pomažu svojoj obitelji u BiH i na taj način, prema tvrdnjama nekih stručnjaka, kupuju socijalni mir u BiH. Sve veći broj bh. građana koji žive u inozemstvu uzrokovao je i povećanje novčanih doznaka koji iz dijaspore stižu u BiH svake godine. Točnije, u 2017. godini iznos novčanih doznaka iz dijaspore bio je 2,61 milijardu KM, što je za sedam posto više u odnosu na 2016. godinu.
- Iako Centralna banka BiH ne objavljuje podatke o iznosima doznaka prema zemljama, u odnosu na koncentraciju naše dijaspore u zapadnoj Europi, posebice u Njemačkoj, Austriji, skandinavskim zemljama te u SAD-u, može se sugerirati da iz tih zemalja dolaze najveći iznosi doznaka - objasnili su za Radiosarajevo.ba iz Centralne banke BiH.
Dodali su i da se u posljednjih pet godina iznos doznaka koje iz inozemstva stižu u BiH povećao za gotovo pola milijarde KM, budući da je zabilježeni iznos doznaka u 2012. iznosio 2,10 milijardi KM, a onda je postupno rastao tijekom svih godina te je najveći rast zabilježen između 2016. (2,44 mlrd. KM) i 2017. godine (2,61 mlrd. KM). - Doznake iz inozemstva uglavnom predstavljaju novčanu pomoć obiteljima u svrhu osobne potrošnje ili podizanja standarda. Razlozi povećanja doznaka iz inozemstva, odnosno privatnih novčanih transakcija, leže u boljem imovnom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvu koji počinju dostavljati novac u domovinu - dodali su iz CB BiH. Sve računice dokazuju da zapravo dijaspora svojim doznakama spašava dobar dio bh. građana. Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da taj novac građani u BiH koriste isključivo za puko preživljavanje, što u prijevodu znači kako bi bili gladni da im ne stižu financijske doznake iz dijaspore.
