Usprkos najavama iz nekih pravosudnih krugova BiH kako tamošnje državljanstvo štiti bivšega čelnika Dinama, Zdravka Mamića, od izručenja Hrvatskoj, to sukladno bilateralnom sporazumu o izručenju vlastitih državljana koje su Hrvatska i BiH potpisale 2012. ne bi bilo tako, piše Jutarnji.
Naime, mogućnost traženja utočišta okrivljenika na relaciji Hrvatska - BiH, a što je već dugogodišnja praksa, pravno je prekinuta ovim sporazumom koji je na snagu stupio 6. ožujka 2014. a koji dopušta izručenja vlastitih državljana između RH i BiH u posebno taksativno navedenim slučajevima.
Jedan su djela iz sfere organiziranoga kriminala i korupcije, dok su drugi djela za koja se može izreći kazna od 10 ili više godina zatvora. U konkretnom predmetu u kojemu je Zdravko Mamić nepravomoćno u Osijeku osuđen na 6 i pol godina zatvora proglašen je krivim za djelo zloporabe povjerenja u gospodarskome poslovanju.
Zadnji rok
To djelo ne spada u kaznena djela iz sfere organiziranoga kriminala i korupcije, međutim spada u drugu sferu - može se izreći zatvorska kazna od 10 godina. No, ono što ipak sprječava izručenje Mamića Hrvatskoj jest činjenica da se Ugovor ne odnosi na kaznena djela koja su počinjena prije potpisivanja sporazuma 28. studenoga 2012., a Mamić je nepravomoćno osuđen za djela koja završavaju u kolovozu 2012.
Riječ je o točki presude koja se odnosi na aneks Ugovora o profesionalnom igranju s Lukom Modrićem. Dakle ispada da je Mamića doslovce spasilo nekoliko mjeseci razlike.
No, ovaj sporazum otvara u budućnosti mogućnost traženja izručenja Mamića i za druge postupke koji su još u tijeku, a za koje još nije počelo suđenje niti je donesena presuda. Dakle, nije nužno da se izručenje traži za slučaj u kojemu je donesena presuda već je isključivo potrebno da je pokrenut progon, i da je naravno određen istražni zatvor.
No, za razliku od slučaja za koji je nepravomoćno presuđen u Osijeku u drugoj optužnici tzv. slučaju off-shore radi se o djelima koja sežu u 2015. godinu. U tome predmetu međutim protiv Mamića nije određen istražni zatvor, no ako se u dogledno vrijeme ne pojavi pred sudom kako bi se očitovao o optužnicama, a što ne može jer bi onda bio uhićen na osnovi nepravomoćne presude, izgledno je da mu pritvor prijeti i u tome predmetu.
Zahtjev iz BiH
Ako se pak u tome predmetu pritvor odredi, te se raspiše tjeralica, Hrvatskoj je otvoren put za traženje izručenja. Da se ne bi radilo o pukom slovu na papiru, potrebno je napomenuti da su hrvatski sudovi, uključujući i Vrhovni sud, već donijeli odluke o izručenju hrvatskih državljana BiH na temelju ovoga sporazuma, međutim, zasad nije poznato je li do nekoga izručenja došlo.
Najpoznatiji takav slučaj je slučaj BiH sutkinje Lejle Fazlagić koja je krajem 2016. iz BiH došla u Hrvatsku neposredno prije nego je protiv nje pokrenuta istraga za korupciju. Fazlagić je, međutim, usprkos činjenici da ima hrvatsko državljanstvo, privedena te je protiv nje pokrenut ekstradicijski postupak, a ona se protivi izručenju.
Međutim, i Županijski sud u Rijeci, a zatim i Vrhovni sud, donijeli su odluku kako ne postoje zapreke za njezino izručenje BiH, pritom citirajući upravo odredne sporazuma.
“Nije u pravu izručenica kada ističe da je prvostupanjski sud trebao odbiti njezino izručenje jer se radi o hrvatskoj državljanki. Naime, odredbom čl. 7. st. 1. Ugovora o izručenju propisano je da će se izručenje vlastitih državljana u svrhu kaznenog progona dopustiti ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Ugovorom.
Izručenica Lejla Fazlagić dvojna je državljanka, odnosno državljanka Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što znači da je u konkretnom slučaju omogućeno izručenje hrvatskog državljanina drugoj državi, ako je s drugom sklopljen međunarodni sporazum o izručenju ili ako je izručenje u skladu s pravnom stečevinom Europske unije”, navedeno je u pravomoćnoj odluci Vrhovnoga suda u slučaju Fazlagić donesenoj još u lipnju prošle godine.
Štoviše, Fazlagić je protiv ove odluke Vrhovnoga suda podnijela i ustavnu tužbu, no u prosincu prošle godine i Ustavni sud ju je odbio. Međutim, konkretnu odluku o izručenju ministar pravosuđa još nije donio, a za što ne postoje zakonski rokovi.
