Da građani u BiH loše žive i da im je sve teže preživjeti mjesec, nije novost jer to pokazuje i statistika, piše Večernji list BiH.
Plaće nisu ni blizu dovoljne da se podmire svi troškovi koji se u mjesecu nagomilaju. Četveročlanoj obitelji u BiH mjesečno je potrebno oko tri tisuće maraka. U taj iznos nisu uračunati troškovi stanarine ili rate kredita, što također opterećuje ogroman broj bh. kućanstava. Samo za hranu četveročlanoj obitelji u BiH trenutačno je potrebno 1290 KM, dok je prosječna plaća 1264 KM, što znači da jedna prosječna plaća odlazi samo na hranu.
Loša situacija
Situacija je loša u cijeloj državi, smatra ekonomist Zoran Pavlović. - Mi danas imamo situaciju da nas napušta radna snaga. Mnogo je stvari koje naši vodeći zanemaruju. Dobio sam informaciju da je kilogram iznimnog krumpira u Ateni 0,60 eura. Atena, koja nema nikakve veze s glamočkim krumpirom i njegovom kvalitetom, ima jeftiniji krumpir nego mi. Nemamo ni strategiju ekonomskog razvitka za cijelu BiH, a ni programe realizacije te strategije - kazao je Pavlović za N1. Uspoređujući ekonomsku situaciju u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, rekao bih da je za nijansu bolja u Federaciji. Ali stanje je loše u cijeloj državi. Plaće se isplaćuju "pola na račun, a pola na ruke" - kazao je ekonomist Pavlović za N1, dodajući kako je mnogo mladih koji sa službenom plaćom ne mogu podići kredit za stan... Građani pak žive i više nego skromno jer, kažu, za luksuz prostora u novčaniku nema. - Nismo podstanari, ne posuđujemo novac, nemamo minuse, kreditne kartice, kredite, ne izlazimo, baš i ne trošimo na kozmetiku i odjeću, auto imamo, ali ga vrlo malo koristimo. Apsolutno sve kupujemo na sniženjima - od hrane do odjeće. Često kupujemo i rabljene stvari jer ne patimo od nekog luksuza, a i da patimo, kakve nam koristi kada nemamo mogućnosti. Zajedničko vrijeme provodimo uglavnom kući ili negdje na otvorenom te u prirodi, što je besplatno ili stoji mnogo manje nego odlasci u restoran, kino... Živimo baš skromno, a jedina želja mi je da svane dan kada više neću morati stalno prebirati po novčaniku i računati koliko mi je novca ostalo te odmjeravati u što ću ga potrošiti - priča sugovornica. Kako zapravo bh. građani žive, koliko zarađuju, koliko izdvajaju za stanarinu, režije..., provjerili smo na Numbeu, najvećoj bazi podataka o troškovima života. Prema podacima kojima raspolaže ovaj portal, u tri bh. grada obiteljima je mjesečno potrebno više od 3700 KM, i to bez stanarine, a riječ je o Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru. U glavnom bh. gradu obitelji su potrebne 3772 KM, i to bez stanarine. Pridodaju li se tome troškovi koji se izdvajaju za stanarinu, režije, vrtić, hranu... taj iznos debelo raste. Za najam trosobnog stana u središtu glavnog bh. grada potrebno je izdvojiti oko 900 KM, dok se za stan iste veličine izvan gradske jezgre plaća oko 600 KM. Za osnovne režije, koje podrazumijevaju struju, grijanje, hlađenje, vodu i smeće, za stan od 85 kvadrata potrebno je, prema Numbeovim podacima, oko 315 KM, dok je prosječna cijena privatnog vrtića 350 KM. Kada je riječ o prihodima, oni, vidljivo je i iz podataka Numbea, ni blizu nisu dovoljni za pokriti mjesečne troškove života. Prosječna plaća u Sarajevu iznosi 1440 KM.
Mjesečni troškovi
Život četveročlane obitelji u Mostaru nešto je jeftiniji nego u Sarajevu. Bez troškova stanarine, potrebno je 3750 KM. Stanarina za trosoban stan u središtu grada na Neretvi iznosi oko 730 KM, a izvan središta oko 500 KM. Režije za stan od 85 kvadrata iznose oko 280 KM, privatni vrtić je oko 320 KM, dok je prosječna plaća tek prosječnih 1216 KM. Teško je obiteljima i u Banjoj Luci te Tuzli, pokazuje Numbeova statistika. Život obitelji u Banjoj Luci stoji 3775 KM mjesečno, a u Tuzli 3574 KM. Trosobni stan u središtu grada Banjolučani plaćaju 830 KM, a Tuzlaci oko 630 KM. Plaće, također, kao ni u ostatku BiH, nisu zadovoljavajuće. Za mjeseca dana rada Banjolučanima na račun "legnu" 1132 KM, a Tuzlacima 1100 KM, čime moraju pokriti sve mjesečne troškove. A kako uspijevaju, samo oni znaju, kao i većina građana ove zemlje.
