Centar za životnu sredinu iz Banja Luke uputio je, zajedno s partnerima, Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine značajne sugestije i komentare na Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini.
Ovom inicijativom, Centar za životnu sredinu želi doprinijeti unapređenju kvaliteta predloženog zakonskog dokumenta, s posebnim osvrtom na pitanja vezana za biciklistički promet i osobna električna prijevozna sredstva (LEPS). U svjetlu ubrzanog razvoja mobilnosti i promotnih trendova, Centar smatra ključnim postizanje balansa između potreba svih sudionika u prometu, pridržavajući se visokih standarda sigurnosti.
Ključne točke sugestija i komentara uključuju:
Nošenje kaciga: Izražena zabrinutost povodom ponovnog uvođenja obveze nošenja kaciga za bicikliste, s argumentima o niskoj efikasnosti ove mjere i negativnim uticanjem na razvoj biciklističkog prometa.
Dozvoljavanje paralelnog kretanja više biciklista: U prijedlogu zakona je sugerirano da se biciklisti kreću jedan iza drugoga. Potrebno je dodati ,,osim u slučajevima organiziranih grupnih vožnji kao što su biciklističke parade, kritične mase, sportski treninzi, kao i u zonama umirenog prometa i u biciklističkim ulicama.”
Minimalnu distancu pri prestizanju: Prijedlog za uvođenje minimalne distance pri prestizanju biciklista, u skladu s praksama zemalja koje već primjenjuju ovakve odredbe.
Kretanje vozača LEPS: Sugerirano je kategoriranje kretanja vozača LEPS slično kao kod biciklista, posebno ukoliko ne postoje biciklističke staze ili trake.
Gotovo nigdje u Europi
Obavezno nošenje kaciga za bicikliste se ne prakticira gotovo nigdje u Europi (u većini slučajeva kada se i prakticira, prakticira se do određene životne dobi), a rijetko je zastupljeno i globalno gledano. Upravo je to i bio razlog za pokretanje kampanje za izbacivanje spornog stava iz ZOBS BiH još 2011. godine. Ova kampanja uspješno je završena 2017. godine, izmjenom Člana 102. ZOBS BiH. Ponovno uvođenje ovako represivne i demotivirajuće odredbe bi djelovalo veoma regresivno u pogledu unapređenja biciklističkog prometa, odnosno urbane mobilnosti generalno, u Bosni i Hercegovini. Obavezno nošenje kaciga za korisnike ličnih električnih prijevoznih sredstava je samo po sebi diskutabilno, ali se obvezno nošenje kaciga za bicikliste ne smije ni pod koju cijenu vraćati u javni diskurs bosanskohercegovačkog društva, a pogotovo ne u legislativu.
Fotografija prosvjeda u Banjoj Luci, nastala tijekom kampanje za ukidanje obveznog nošenja kaciga iz ZOBS BiH
Studije koje su rađene širom svijeta kažu da u prosjeku, vozači motornih vozila pretaču bicikliste 8,5cm bliže, kada biciklisti nose kacige, čime se zapravo smanjuje sigurnost biciklista. Iste studije su pokazale i to da se biciklisti koji nose kacige, rizičnije ponašaju u saobraćaju od biciklista koji ne nose kacige, a s obzirom na lažni osjećaj sigurnosti.
Slično se može zaključiti i iz manje analize koju je Centar za životnu sredinu uradio prije dvije godine za Republiku Srpsku, a za period 2012. – 2021.
Iz ove analize se može vidjeti da ukidanje obveznog nošenja kaciga iz ZOBS BiH 2017. godine, nije uticalo na povećanje broja nastradalih biciklista. Štoviše, vidljiv je znatan pad lakše i teže ozlijeđenih biciklista, sve do 2020. godine. Tek tada dolazi do naglog rasta broja teže ozlijeđenih i blagog rasta lakše ozlijeđenih biciklista, dok tendencija smrtnih slučajeva neznatno oscilira.
Cilj, kako Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, tako i entitetskih i kantonalnih ministarstava, kao i jedinica lokalne samouprave bi trebao da bude povećanje udjela biciklističkog prometa, a budući da isti rješava mnoge probleme s kojima se suočavaju urbane sredine. Upravo iz ovog razloga, ne smije se ići s uvođenjem represivnih i demotivišućih mjera ka biciklistima.
Komentari i sugestije
Također, razmisliti o mogućnosti ubacivanja kao i tehničkim potencijalima implementacije – dodatnog člana ZOBS, koji bi tretirao izbacivanje otpada iz vozila u pokretu, koje ne samo da doprinosi dodatnom zagađenju prostora i narušavanju estetskog doživljaja javnih puteva, već predstavlja i potencijalno narušavanje sigurnost drugih sudionika u prometu .
Centar za životnu sredinu, uputio je ove komentare i sugestije zajedno s udruženjima, poslovnim subjektima i institucijama.
''Smatramo da je važno pažljivo razmotriti predložene izmjene i dopune zakona kako bi se osiguralo uravnoteženo unapređenje sigurnosti u saobraćaju, bez narušavanja prava i sloboda biciklista i korisnika LEPS. Ova inicijativa odražava predanost Centra za životnu sredinu u stvaranju održivih i sigurnih gradova, te se nadamo konstruktivnom dijalogu s nadležnim institucijama'', navode iz ovog centra.
