BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada su u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, no praksa je potpuno drugačija.
Sve je manje onih koji ostaju na selima i pokušavaju sačuvati proizvodnju. Prema procjenama, BiH raspolaže s oko milijun i 800 tisuća hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika BiH ima tri puta više obradivog zemljišta nego što je prosjek Europske unije. Ali je, za razliku od Europe, iskoristivost poljoprivrednog zemljišta u BiH svega 20 posto. Zato i ne čudi što više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo. I tako su brojne obradive površine već odavno zarasla u korov jer ih nema tko obrađivati, proizvoditi hranu, zbog čega smo primorani uvoziti je.
Zaštita proizvodnje
Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor, koji ima uvjerljivo najveći minus. Od ukupnog vanjskotrgovinskog deficita, koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i pol milijarde odnosi se upravo na ovaj sektor. Prema podacima, u prošloj je godini iz BiH izvezeno hrane za milijardu i 100 milijuna, dok su za hranu iz uvoza iskeširane četiri milijarde i 600 milijuna maraka. Rješenje je, kažu i stručnjaci i poljoprivrednici, u zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača, i to tako da se oporezuje i ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz vlastitih izvora. Prema pisanju BHRT-a, problemi su dugo bili poticaji koji, kada se zbroje za Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Distrikt Brčko, iznose oko 400 milijuna maraka, dok poljoprivrednici kažu da je danas jedan od najvećih problema nekontroliran uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.
- Ne možemo toliko potaknuti domaću proizvodnju koliko nas od nekontroliranog uvoza mogu ugroziti uvoznički lobiji i dampinške cijene - naglašava za BHRT Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske. Kako ističu stručnjaci, višegodišnja nebriga za poljoprivredno-prehrambeni sektor dolazi na naplatu. Bosna i Hercegovina uvozi oko 65 posto hrane, iako sami možemo zadovoljiti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti. - Mi smo potpuno zanemarili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade muče se s velikim disproporcijama cijena rada, energije itd. I praktički smo se doveli u poziciju da budemo isključivo orijentirani na uvoz kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti - smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović, piše BHRT. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, nedavno je za medije kazao kako su podaci o količini uvoza i izvoza itekako ozbiljni.
- Mi izvozimo robe u vrijednosti od oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje ništa govoriti - navodi Bićo. Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom smjeru on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.
Meso i prerađevine
Podsjetimo, tijekom prošle godine uvezene su i značajne količine mesa i mesnih prerađevina. Uvoz mesa i mesnih prerađevina u BiH u prošloj godini premašio je 525,2 milijuna maraka, dok je godinu dana prije iznosio 431,8 milijuna KM. Kako su pokazali ranije objavljeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje, tijekom prošle godine na domaće tržište stiglo je 75,7 milijuna kilograma mesa, dok je istodobno iz BiH izvezeno 9,6 milijuna kilograma. Kako su naveli, najviše je stiglo goveđeg mesa, i to 35,7 milijuna kilograma, za što je plaćen 303,1 milijun KM. Najviše tog mesa protekle je godine uvezeno iz Italije. Slijedi uvoz svinjskog mesa - 21,3 milijuna kilograma u vrijednosti od 133 milijuna maraka. - Kada je riječ o izvozu, na strano tržište BiH je plasirala najviše piletine, a izvezeno je 8,5 milijuna kilograma tog mesa u vrijednosti od 38,2 milijuna maraka - kazali su iz UNO-a BiH. Prema njihovima riječima, meso se najviše uvozilo iz Italije, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Poljske, Slovenije, dok je BiH najviše mesa izvezla u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.
