U Europi se godišnje baci 88 milijuna tona hrane, uglavnom voća i povrća, pekarskih proizvoda, potom prerađene mesne hrane, rekao je Jacques Vanderschrik, predsjednik europske Banke hrane.

Dodao je da je to gubitak i za ljude i za svjetsku ekonomiju, ali da je bacanje tolike količine hrane prvenstveno nemoralno i sramotno, piše 24sata.hr.

Vodeći europski stručnjaci koji se bave problemom bacanja hrane u Osijeku su jučer, na Svjetski dan hrane, sudjelovali na konferenciji “Spasimo hranu”.

- Da se bacanje hrane smanji za četvrtinu, u svijetu ne bi bilo gladnih - rekla je Darija Sokolović, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

I kod nas, kao i u ostalim razvijenim zemljama, baca se previše hrane.

- Iako postoje mjere za smanjenje bacanja hrane od 2015., još moramo razvijati svijest građana. Postotak hrane koju bace građani je najveći, a potom su proizvođači kojima puno hrane propada pri branju i proizvodnji - dodala je Darija Sokolović.

Na svijest građana kod nas će pokušati utjecati promotivnim spotom, a žele ih poučiti o roku trajanja jer su ankete pokazale da ih samo 36 posto razumije što znači “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”.

Oko 53 posto ih provjerava rok trajanja pri kupovini.

- Neki ne znaju da se pojedina hrana može jesti i nakon datuma ‘najbolje upotrijebiti do’ ako je uskladištena na odgovarajućoj temperaturi - dodala je Darija Sokolović.

Jedan od načina na koji se učinkovito može spriječiti bacanje hrane je doniranje registriranim humanitarnim neprofitnim udrugama, koje je potom dalje distribuiraju socijalno ugroženima i potrebitima. No u Hrvatskoj ni proizvođači ni trgovci nisu motivirani da to čine jer za to imaju olakšicu od samo dva posto PDV-a. Uz to, nemaju riješenu ni mrežu kojom bi tu hranu dostavili udrugama pa se sve svodi na pojedinačne slučajeve i osobne angažmane.

Ministarstvo je stoga najavilo izdavanje vodiča, odnosno brošure za doniranje hrane koja će prikazati na koji način, kome i kako donirati hranu te pri tome ostvariti porezno rasterećenje.

Bolje osmisliti kako donirati hranu - Trgovci i proizvođači imaju premale olakšice ako doniraju hranu. Problem je i preuzimanje te otpremanje donirane hrane udrugama koje bi je mogle dalje i na vrijeme dijeliti siromašnima.

Nije sve za smeće, može se iskoristiti - Hrana koja nije više za ljude, može biti za životinje, možemo je odložiti u kompost, a može se iskoristiti i kao biomasa za proizvodnju električne energije ili za industrijske potrebe.

Korisni savjeti uz koje se baca manje hrane

- U kupovinu krenite s planom i popisom. Dobro je napraviti popis obroka koje se planira pripremati sljedećih dana, a pri tome provjerite koje namirnice imate doma te kupite samo one koje nedostaju.

- Kupujte voće i povrće koje nije zapakirano jer tako možete kupiti onoliko koliko trebate, a neće biti ni nepotrebnog otpada od ambalaže. U kupovinu se ne smije ići gladan jer se tad kupi više nego što je potrebno.

- Pri kupovini uvijek treba provjeriti datum do kojeg je ta namirnica upotrebljiva. Ne treba raditi zalihe namirnica koje su kratkog roka trajanja jer ih možda nećemo stići potrošiti.

- Pri pospremanju namirnica u hladnjak ili ostavu treba provjeriti datume onih koje već imamo i staviti ih naprijed, a one tek kupljene pospremiti otraga. tako ćemo izbjeći da nekima istekne rok trajanja.

- Ostatke hrane koju nismo pojeli treba što prije staviti u hladnjak. Pri pripremi sljedećeg obroka mogu se iskoristiti ti ostaci te uz malo mašte pripremiti nešto novo. ne stignemo li ih koristiti odmah, mogu i u zamrzivač.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije zanimljivosti