Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu, smješteni u sklopu samostana, uz Crkvu sv. Petra i Pavla, posjeduju jednu od najbogatijih zbirki u Bosni i Hercegovini.
Zaštita države
Uz bogatu arheološku, etnografsku, sakralnu, umjetničku, numizmatičku, filatelističku i zbirku starog oružja, tu je i prepoznatljiva biblioteka s izuzetno vrijednim starim knjigama i arhivom koji su, kao i crkva sa samostanom, pod zaštitom države.
Kako je za „Dnevni avaz“ rekla voditeljica biblioteke Ružica Barišić, fond čini više od 35.000 knjiga, smještenih u zapadnom krilu samostana, gdje su i umjetnička i sakralna zbirka. Ostale su zbirke u novosagrađenom i starom muzeju prekoputa samostana.
- U samostanskom arhivu čuvaju se pretežno spisi iz 19. i 20. stoljeća, a sama biblioteka osnovana je 1853. godine. Stara biblioteka posjeduje 2.389 knjiga nastalih od 1500. do 1900. godine. U biblioteci su dvije inkunabule, originalni glagoljski misali iz 1631. i 1741. godine, mnoštvo djela bosanskih franjevaca na bosančici... Uz 35.000 knjiga, tu su i 953 naslova periodike, a fond se stalno uvećava, nabavkom, donacijama i zaostavštinama naših franjevaca čije knjige ostaju biblioteci. A ono što posebno plijeni pažnju ljubitelja knjige jeste molitvenik fra Matije Divkovića „Nauk karstianski“, pisan bosančicom 1611. godine u Veneciji – kazala nam je Barišić.
Dodaje da su stare knjige, osim bosančicom, pisane i glagoljicom, arebicom, latinicom... a dosta je knjiga na stranim jezicima.
- Raspolažemo nizom franjevačkih ljetopisa, kronika, matičnih knjiga, časopisa i novina, orijentalnih rukopisa, šerijatskih i drugih spisa iz doba osmanske vladavine koje tek valja prevoditi i istražiti. Posebno je zanimljiv prijepis iz 18. stoljeća Šerijatskog zakonika iz 1480. godine. Tu je i mnoštvo starih fotografija, razglednica, veoma vrijednih i rijetkih rukopisa poput glagoljaških misala i najstarijeg molitvenika na bosančici – navodi Barišić.
Nema iznošenja
Barišić naglašava da se starije i unikatne knjige i arhiv ne mogu iznositi, već se čitaju u čitaonici, dok je ostatak biblioteke namijenjen đacima, profesorima, studentima i drugim građanima i mogu se iznositi.
Franjevačke „ljekaruše“
U bogatoj zbirci nalazi se i primjerak prvog humorističkog lista u Livnu iz 1920. godine, a tu su i Anatomski atlas livanjskog ljekara fra Mihovila Sučića iz 1838. godine te njegova Medicinska enciklopedija u 40 tomova na italijanskom jeziku.
- Osim Sučićevih, tu su „ljekaruše“ i drugih franjevaca, ukupno njih 33, od kojih je najstarija iz 1670. godine - kaže Barišić.
Prijenosni oltar
Barišić ističe da posjeduju i prijenosni oltar biskupa Augustina Miletića iz 1804. godine, jedan od najljepših u BiH.
- Možemo se pohvaliti i Biblijom iz 1572. godine pisanom na hebrejskom, latinskom i grčkom jeziku, kao i Hvalovim zbornikom, preštampanim rukopisom iz 1404. godine - kaže Barišić.
