Buško jezero izgrađeno je prije 48 godina i od tada služi za potrebe Hidroelektrane Orlovac u Dalmaciji. Stanovnicima Livna i Tomislavgrada tada je obećano da će od gradnje hidroelektrane svi imati koristi.
Isplaćena im je svojevremeno, kako tvrde, mizerna naknada za potopljeno zemljište. Mnogi su tada i trajno iseljeni, a danas kažu nemaju nikakve koristi, piše N1 BiH.
"Imaju možda malo oni koji imaju stoku, nemamo od tog nikakve apsolutno nikakve koristi, od te poljoprivrede se živjelo", kaže Ruža Šola, mještanka naselja Prisoje.
U vrijeme kad je napravljeno ovo jezero nije se vodilo računa o utjecaju koji bi ovakvi projekti mogli imati na okoliš, kažu iz organizacije za zaštitu prirode.
"Trenutni način upravljanja Buškim jezerom nije idealan, niti zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva. Mislim da se svi nivoi vlasti trebaju više uključiti u organiziranje samog načina upravljanja vodama unutar Hercegbosanske županije", mišljenja je Mato Gotovac, WWF Adria Livno.
Buškim jezerom od 1996. godine upravlja Hrvatska, odnosno HEP, koja vodu iz ovog jezera koristi za proizvodnju električne energije u HE Orlovac. Jedini ugovor koji je potpisan za korištenje vode je onaj iz posljednjih dana HR Herceg-Bosne. Zaradu tokom posljednjih 20 godina Hrvatska elektroprivreda mjeri u iznosima od više stotina milijuna maraka dok su općine naplatile iznose od jedva nekoliko desetina milijuna maraka iako se jezero nalazi u BiH.
Vlada Hercegbosanske županije pokrenula je tužbu zbog duga većeg od tri milijuna KM, koji joj na ime naknade za korištenje vode Buškog jezera duguje Hrvatska elektroprivreda. Zbog niza nepravilnosti pokrenut je i spor protiv Ekološke dozvole koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo Pumpnoj stanici za hidroenergetske objekte gornjeg horizonta HE Orlovac i hidroakumulaciju Buško jezero.
Iz županijske Vlade nisu željeli govoriti, no po ovom pitanju više puta je reagirala Livanjka Maja Gasal-Vražalica. Neprihvatljivo je, tvrdi, da Hrvatska godinama izvlači milijune, a da bh. općine dobivaju mizeriju.
"Kroz rješenje koje je izdato iz ’96 ne može se uplaćivati naknada od 0,010 KM, pri čemu analiza i statistike pokazuju da RH od toga inkasira 70 milijuna, pri čemu samo 2-3 milijuna uplati Općini Livno i Općini Tomislavgrad. Država BiH treba zaštititi svoje resurse i da kroz međudržavni ugovor korištenje tog potencijala treba ići u korist države BIH, a ne da naše prirodne resurse koristi susjedna država", ističe Maja Gasal-Vražalica , zastupnica Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Iz HEP-a tvrde da postupaju u skladu s važećim propisima FBiH, te da oni ne odlučuju o pravičnosti raspodjele naknade za potopljeno zemljište.
HEP plaća naknadu za korištenje vode za svoje objekte sukladno važećim odredbama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata te Zakona o vodama FBiH. Visina naknada značajno je veća od naknada koje se uplaćuju jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj na čijem se području nalaze hidroelektrane.
S druge strane, ministar Šarović tvrdi - nužno je mijenjati zakon koji regulira naknade za potopljeno zemljište.
"Nužno je kroz izmjene zakona precizirati da se naknada iz Buškog jezera mjeri prema količini, odnosno površini potopljenog zemljišta što bi u ovom slučaju bilo korisnije i za lokalne zajednice, nadležne županije i Federaciju. To je po meni jedini ispravan put", smatra Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH .
S tim se prošle godine na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Hrvatske složio premijer Hrvtaske Andrej Plenković kada je iznio stav hrvatske strane da se ovo pitanje ne treba uređivati međudržavnim sporazumom. Iako je Hrvatska pristala na nove uvjete korištenja vode iz Buškog jezera, iz naše države nema naznaka da bi toga uskoro moglo doći.
