Često se zna reći kako Livno, zbog svog zemljopisnog položaja, nije ni Bosna ni Hercegovina. Nego je ono “i” u BiH. Ono je i “i” između Hrvata BiH i Hrvatske.
Brojni ljudi, događaji i mjesta isprepleli su jedan narod u nedjeljivu cjelinu. Ta se poveznica tijekom povijesti stalno ojačavala. Posljednjih mjeseci njihovu je vezu učvrstio Livnjak Zlatko Dalić. I prije pobjede nad Dancima on je postao heroj nacije. Svjetski je fenomen to da su dvojica izbornika iz malog bosanskog grada vodila nogometnu reprezentaciju susjedne države na dvama uzastopnim svjetskim natjecanjima (Brazil i Rusija). Livno je ponosno što su njegovi Zlatko Dalić i Niko Kovač bivši i sadašnji izbornik Hrvatske.
Piše: Jozo Pavković | Večernji list BiH
Dodamo li još da je i predsjednik HNS-a Davor Šuker iz Livna, onda uistinu možemo reći kako je taj gradić s tridesetak tisuća stanovnika sportsko čudo. Toliko uspješnih sportaša teško imaju i mnogi gradovi s milijunskim brojem stanovnika. Uz njih, ljubitelji malog nogometa sigurno se sjećaju i livanjskog Seljaka. Bio je prvak bivše države i čak treći u Europi. Livno je, osim uspješnih nogometaša, dalo i druge sportaše. Poput najboljeg rukometaša svih vremena Domagoja Duvnjaka, ali i sjajnog rukometaša Zvonimira Bilića te atletičara Filipa Mihaljevića.
Jedan od najpoznatijih Livnjaka u svijetu trenutačno je Mate Rimac, za kojeg se smatra kako će za nekoliko godina poraziti tradicionalni proizvodni model autoindustrije. Postao je globalna inovatorska superzvijezda i glavni kreator u industriji električnih automobila. Iz Livna su krenuli i drugi gospodarstvenici poput Jake Andabaka, Ivana Milolože, bankara Bože Prke i drugih. Dug je popis poznatih Livnjaka. Samo neki od njih su političari: Borjana Krišto, Ivan Šuker, Anto Đapić, Augustin Papić; a tu su i slikari Gabriel Jurkić, Ivica Šiško, Ivica Propadalo, Ivica Vlašić, zatim književnici Edo Popović, Mirko Vidović i Stipo Manđeralo, urednik i publicist Žarko Ivković, filmski kritičar Zoran Tadić, dramska umjetnica Gordana Boban, biskup Marko Semren, TV snimatelj Žarko Kaić, fotoreporter Željko Maganjić...
Livno impresionira svojim krajolikom. Bajkovitu sliku upotpunjuje najveće umjetno jezero u Europi - Buško jezero. Od njegove vode Hrvatska preko HE Orlovac godišnje zaradi 100 milijuna kuna. Novčana korist koju Hrvatska ostvaruje samo od te vode mnogo je veća od njezine ukupne pomoći Hrvatima u BiH. I nitko ne prigovara. Jednako kao što nitko nije pitao ni kada je trebalo ići na ratišta hladnih livanjskih planina. Oslobađanje kninskog zaleđa s tih kota bilo je presudno za uspjeh Oluje.
Ni jedna država nije voljela Livno. Zato je postalo simbol iseljeništva. Kao i šezdesetih godina prošlog stoljeća, i danas se iz njega odlazi. Razlozi su uvijek slični. Oni koji odu u dijaspori moraju biti puno bolji kako bi bili ravnopravni s domicilnim stanovništvom. Zato su mnogi uspjeli. Oni su danas ponos i Livna i svih Hrvata. S obiju strana granice. Zato su Dalić, Rimac, Kovač, Šuker... i svjetski i naši. Oni su bili i ostali ono “i” koje spaja i briše granice podijeljenog hrvatskog društva.
