Umjesto da beskorisno provode vrijeme u pretrpanim zatvorima, osuđenici u BiH mogli bi u skorije vrijeme biti angažirani na društveno korisnim poslovima, radu za opće dobro, kao što je praksa u državama članicama EU-a, ali i državama iz bližeg okruženja, piše Večernji list BiH.
Probacijska služba
Kako bi se zatvorenici stavili u društveno koristan rad, vlasti u BiH moraju u idućem razdoblju izmijeniti postojeće kazneno zakonodavstvo i dovesti ga u rang s međunarodnim i europskim standardima. Takva izmjena predviđa uspostavu probacijske službe koja će obavljati probacijske poslove u suradnji sa zajednicom u cilju zaštite društva od počinitelja kaznenih djela i smanjenja rizika od povratka počinitelja kriminalu kroz njegovu resocijalizaciju i reintegraciju u zajednicu. Zadatak te službe neće biti izricanje kazni, niti ona može mijenjati izrečene mjere, obveze i sankcije, već ih isključivo obavlja na temelju pravomoćnih presuda ili odluka državnog odvjetnika, suda ili suca izvršenja.
Probacijska služba surađuje i razmjenjuje informacije od važnosti s pojedincima, institucijama, udrugama građana, sudovima, ustanovama iz sustava zdravstvene i socijalne skrbi, odgojno-obrazovnim ustanovama, zavodima za zapošljavanje, akademskom zajednicom, policijom, zatvorskim sustavom, odvjetnicima, pravnim osobama te ostalim ustanovama i udrugama. U svrhu učinkovitog obavljanja svih probacijskih poslova, posebna pozornost posvećuje se prepoznavanju svih potencijalnih suradnika u zajednici i osmišljavanju protokola suradnje.
Već je pokrenut pilot-projekt Ureda Europske komisije u BiH u dva zatvora, u Banjoj Luci i Zenici, kako bi se iz jasnog primjera vidjelo da takva služba i zakonska praksa imaju bolje učinke vezane uz socijalizaciju zatvorenika nego što je “golo” odsluženje zatvorske kazne unutar zatvorskih zidina.
Značajni rezultati
BiH predstoji reforma Kaznenog zakona ne samo zbog uvjeta koji stižu iz EU-a već i zbog prenatrpanosti zatvora. Iz prakse drugih država koje imaju uvedenu probacijsku službu, kao što je, primjerice, susjedna Hrvatska, pokazalo se kako izvaninstitucionalne sankcije ostvaruju veći uspjeh u reintegraciji počinitelja u društvo, kao i to da su mnogo jeftinije u odnosu na zavodske sankcije. Profesori prava s tuzlanskoga sveučilišta ističu kako probacijska služba u obavljanju probacijskih poslova tijesno surađuje s članovima obitelji osoba koje su uključene u probacijski proces, s različitim stručnjacima i ustanovama, kao i raznim organizacijama na lokalnoj razini. Ovakva koncepcija borbe protiv sve veće stope kriminaliteta daje značajne rezultate te zbog toga sve veći broj zemalja radi na uvođenju i razvijanju probacijskoga sustava. Iz Ureda Europske komisije u BiH, nakon provedbe pilot-projekta probacije koji je proveden u okviru projekta Europske unije - Vijeća Europe, poručuju kako sve to može rezultirati bržom reintegracijom osuđenika u društvo, učinkovitija rehabilitacija dovodi do smanjenja prenatrpanosti u zatvorima, a to nije pitanje koje muči samo zatvorenika već utječe i na rad zatvorskoga osoblja te stvara stres.
