Zaključno s 30. rujna sad već prošle, 2018. godine, “loši” krediti imali su udio od 9,4 posto i iznosili su ukupno 1,79 mlrd. KM.
To je povećanje u odnosu na prethodno tromjesečje 2018., kada su “loši” krediti iznosili 1,75 mlrd. KM i imali udio od 9,3 posto, piše Večernji list BiH. To je bilo prvo njihovo povećanje nakon pada osam uzastopnih tromjesečja. Rezerviranja za nekvalitetnu aktivu na kraju rujna 2018. iznosila su 1,5 mlrd. KM i bila su manja za oko 2,7 posto nego u prvom polugodištu 2017. godine.
Kreditni uvjeti
Je li porast “loših” kredita samo trenutačna pojava ili je riječ o početku novog trenda, bit će poznato kada pristignu nova izvješća o poslovanju bankarskog sektora. Međutim, rast nekvalitetnih kredita (NPL) nešto je što su vodeći autoriteti i stručnjaci u industriji već ranije nagovijestili.
U istraživanju Europske investicijske banke o kreditiranju u regiji CESEE za prvo tromjesečje 2018. navodi se da “tijekom sljedećih šest mjeseci bh. banke očekuju sveukupno povećanje NPL koeficijenta”, za što će biti zaslužno povećanje korporativnih NPL brojki. Istodobno, navodi se da će NPL koeficijent u maloprodajnom sektoru bilježiti pad. Iako su ukupni kreditni standardi bili uglavnom nepromijenjeni tijekom posljednjih šest mjeseci u 2018., oni polako olakšavaju velikim korporativnim kreditima, kao i stambenim i potrošačkim kreditima te dugoročnim kreditima u domaćoj i inozemnoj valuti. Kreditni uvjeti, međutim, pooštrili su se za kratkoročne kredite, konstatira se u istraživanju “NPL Monitor” Vienna Initiativea. Rast NPL-a najavio je nedavno mr. Amir Softić, izvršni direktor u Sparkasse banci i dugogodišnji bankarski procjenitelj rizika na stručnom skupu “Legislativa u bankarskoj industriji i izravan utjecaj na klijente” koji je organizirala Udruga banaka BiH u suradnji s Centralnom bankom BiH.
Kamatne stope će rasti
Naime, pitanje je koliko banaka u ovom trenutku razumije financijske poteškoće svojih klijenata i je li ovaj NPL podcijenjen ili precijenjen!?
Određene analize ukazuju da trenutak primjene onoga što se dogodilo kroz regulativu koja podrazumijeva procjenu operativnih prihoda klijenata pokazuje da će NPL rasti. Postoji naznaka i da će kamatne stope rasti.
Povećanjem kamatnih stopa, ako su banke ulazile u visoke rizike i zbog niskih kamatnih stopa prešle rizikom nosive kapacitete, može se dogoditi da dođe do porasta NPL-a, kazao je Softić na nedavno održanome skupu.
On smatra da će banke morati dobro pročistiti svoje portfelje i vidjeti u koje rizike su ulazile i imaju li, uopće, kapacitete za pokrivanje tih rizika. Iako je udio NPL-a u ukupnim kreditima u BiH u posljednje vrijeme padao, BiH je ostala među pet od 17 zemalja regije CESEE s najvećim udjelom nekvalitetne imovine. Razlog tomu je i što se u BiH, za razliku od nekih drugih zemalja, nisu događale veće prodaje “loših” tražbina. Osim toga, BiH je tek s novom zakonskom regulativom dobila zakonski okvir za prodaju NPL-a, ali samo za pravne osobe, dok za fizičke osobe on ne postoji.
