Ustavni sud BiH danas bi trebao donijeti odluku o prizivu bošnjačkih zastupnika iz Zastupničkog doma Federacije BiH koji su se žalili na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH o načinu dodjele mandata u Dom naroda FBiH, piše Večernji list BiH
Pred ovim tijelom dvije su moguće odluke, da odbaci prigovor, odnosno da praktički odobri SIP-u donošenje naputka kako bi se odblokirala uspostava vlasti, te, s druge strane, ponudi vlastiti naputak kako izabrati izaslanike za ovaj gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.
Popis 2013. godine
Ustavni sud BiH potkraj 2016. godine je, po apelaciji tadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, donio presudu kojom je osporio odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiče izbora izaslanika za Dom naroda. Tada je naredio Parlamentarnoj skupštini BiH izmjenu Izbornog zakona u roku od pola godine. S obzirom na to da se stranke nisu mogle dogovoriti o izmjeni, ukinuo je prijeporne odredbe Izbornog zakona koje definiraju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakoga naroda te je izbrisao i formulu za dodjelu mandata. BiH je ušla u izborni proces nakon kojega je nastupio vakuum koji je premostio SIP tako da se iz svake županije ipak bira po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat, kao i da se primijeni popis iz 2013. godine. Na ovu “kompromisnu” odluku reagirali su predstavnici bošnjačkih, ali i hrvatskih političkih stranaka tvrdeći da je nezakonita i neustavna. Osim toga, iz Hrvatskog narodnog sabora BiH SIP-u su zamjerali i da nije imao nikakva utemeljenja donijeti odluku o načinu izbora izaslanika. Bošnjačke stranke pri tome tvrde kako je SIP trebao primijeniti popis pučanstva iz 1991. godine, dok pak hrvatske stranke zamjeraju što se iz svake županije bira po jedan predstavnik iz reda svih triju konstitutivnih naroda. U Izbornom zakonu BiH, koji jedini daje smjernice rada SIP-a, nema odredbi koje SIP-u uopće daju prostor za djelovanje. Umjesto toga SIP je “preskočio” Izborni zakon pa primijenio odredbe Ustava FBiH koje definiraju da se iz svake županije ipak biraju izaslanici iz reda svih triju konstitutivnih naroda, ali i odredbe istoga Ustava da se zakonodavna tijela popunjavaju po posljednjem popisu. Bošnjačke stranke tvrde da je trebalo primijeniti popis 1991., iako se taj dio odnosi samo na raspored izvršne i sudske vlasti.
Razlika 1400 puta
S druge strane, hrvatski predstavnici iz HNS-a BiH, koji su također uložili apelaciju na odluku SIP-a, tvrde kako je ovo tijelo ignoriralo presudu Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, koji je utvrdio da je razlika u vrijednosti mandata Hrvata iz Goražda i Posavine čak 1400 puta, odnosno da 24 Hrvata biraju jednoga izaslanika kao i Posavska županija s 36.000 Hrvata. Prema neslužbenim tvrdnjama, Ustavni sud će se najvjerojatnije proglasiti nenadležnim, odnosno odbacit će prizive SDA, ali i HDZ-a BiH te tako i umiriti međunarodnu upravu koja očekuje privremenu stabilizaciju prilika u BiH.
