U razdoblju pred nama ne bi trebalo biti vremenskih ekstrema kao što je to bio slučaj u proljeće prošle godine, tvrdi Nedim Sladić, meteorolog amater, u razgovoru za N1.
Kako je kazao, ono što je za sada vidljivo jest da će često oscilirati kroz proljeće utjecaj NAO+ i NAO- indexa, što nam u biti donosi većinom utjecaj jače zonalne struje s kojom se veći dio europskog kontinenta stavlja pod toplije vrijeme od prosječnih vrijednosti.
“Ali upravo odbijanjem hladnijeg zraka nad istokom kontinenta, isti bi mogao napraviti dosta snažan spust južnije, što u konačnici stavlja istok Europe u okvire prosjeka ili nešto malo hladnijim (područja istočno od Rumunjske). Ipak, NAO index nije toliko ključan u proljeće koliko u zimskom razdoblju, stoga nam neće biti ključan čimbenik u određivanju proljetnoga scenarija”, dodao je Sladić, podsjetivši na mogućnost kratkih prodora hladnoće. “Ono što ne smijemo otpisati su povremeni prodori hladnoće koji bi se, u oslabljenim oblicima i slabijeg intenziteta, odvajali od svoje matrice te, uvjetovano položajem mlazne struje u sjeveroistočnoj struji, pružali preko naših krajeva po rubnom dijelu, no takvi prodori ne bi trajali dulje od tri dana. Svakako je da do sredine mjeseca travnja ne bismo trebali ove godine otpisati povremene snježne oborine ili koju snježnu epizodu. Svibanj bi trebao biti i najtopliji mjesec u nadolazećem proljeću na području naše zemlje i tada bi se nad našim područjem povremeno, uslijed nestabilne zračne mase, po visini javljale lokalne poslijepodnevne nestabilnosti, ali za razliku od prošle godine, ne očekujemo pretjerane količine oborina te općenito trend prema sušnijem vremenu. Općenito gledano, ne očekujemo utjecaj afričke ciklone koja je prošlog proljeća stalno usmjeravala k našim predjelima suh i vruć zrak i bila glavni krivac zašto su temperature zraka bile ekstremno visoke. Ovog proljeća stvari bi trebale biti dosta umjerenije, ali će i dalje postojati izraženije smjene vremena, pri čemu se s vremena na vrijeme može pojaviti ekstrem”, zaključio je Sladić.
