Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore kako su BiH, Hrvatska i Crna Gora žarišna područja u Europi kad su u pitanju krpelji zaraženi Borrelijom burgdorferi, bakterijom koja prouzročava lajmsku bolest.
Zaraženih krpelja ima na čitavom teritoriju BiH, a liječnici upozoravaju kako su se deseci pacijenata već javili zbog ujeda krpelja, piše Večernji list BiH.
Zaraženo 37% krpelja
Dr. Zagorka Pavlović iz Doma zdravlja u Doboju rekla je da raste broj oboljelih od lajmske bolesti koju prouzročava ujed zaraženog krpelja te da ovoj bolesti zdravstveni radnici i dalje ne pridaju pozornost. Ona je prije predavanja “Znate li što je lajmska bolest ili borelioza” rekla da se svake godine u Europi registrira 85.000 novih slučajeva lajmske bolesti, a prema istraživanju provedenom u Banjoj Luci, od ukupnog broja ispitanih krpelja, više od 37% je zaraženo. Ona upozorava da se zdravstvene tegobe kod pacijenata javljaju i nakon nekoliko godina od ujeda zaraženog krpelja, a kao otežavajuću okolnost navodi nepostojanje tipičnih simptoma kako bi infekcija bila prepoznata. Tijekom prošle godine samo u FBiH registrirano je 25 oboljelih, dok su u prva četiri mjeseca evidentirana dva slučaja, u SBŽ-u i HNŽ-u, a sezona tek predstoji. Čak 80% krpelja u BiH čini upravo vrsta koja prenosi bakteriju boreliju koja prouzročava lajmsku bolest. U pitanju je tzv. šumski ili jelenski krpelj kojeg ima na čitavom području BiH. Tako da postoji realna opasnost od infektivnih bolesti koje prenose zaraženi krpelji, kao što su borelioza i krpeljski meningoencefalitis.
Više nego se registrira
U širenju zaraženih krpelja veliku ulogu igraju klimatske promjene te migracije velikog broja različitih vrsta ptica, koje su jedni od domaćina zaraženih krpelja. Stručnjaci upozoravaju da simptomi lajmske bolesti vrlo često prođu nezabilježeni te da općenito ima jako malo podataka o ovakvim slučajevima. “U principu, ovakvih slučajeva ima više nego što mislimo”, tvrde. Liječnica obiteljske medicine Sandra Živak Mijatović upozorava da je važno da se pacijenti s ujedom krpelja liječniku jave navrijeme kako bi se prepoznalo je li krpelj zaražen i izbjegle komplikacije. Preporučuje da se prilikom samoinicijativnog vađenja odstrane svi dijelovi krpelja dezinficiranom pincetom ili iglom, a potom dezinficira medicinskim alkoholom. Navodi da nema pravila gdje se krpelj zalijepi za tijelo i preporučuje da se izvrši pregled tijela odmah nakon boravka u prirodi. Prema njezinim riječima, lajmska bolest liječi se antibioticima, a proces izlječenja može biti brz ako je zaraženost utvrđena navrijeme, u suprotnom liječenje može biti višegodišnje, ovisno o komplikacijama i koji su sustavi zahvaćeni. Maja Mladenović (36), koja je oboljela od lajmske bolesti, kaže da je prije šest godina uočila prve simptome - gubitak sluha na desnoj strani, nakon toga bolove u zglobovima, probleme s pamćenjem te anksioznost. “Išla sam od liječnika do liječnika, dok na jednom pregledu ortoped nije posumnjao na lajmsku bolest, što su nalazi i potvrdili”, rekla je i dodala da je borba s oboljenjem jako teška.
