Nastavlja se politička kriza u zemlji. Jučer održana sjednica Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije rezultirala dogovorom o dnevnom redu žurne sjednice ovoga Doma, no, najavljeno je kako će se ona ipak sazvati, piše Večernji list BiH.
Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto potvrdila je kako je obveza da se zastupnici izjasne o dnevnom redu u drugom krugu glasovanja. Dodala je i kako nakon ove odluke ide sazivanja nastavka žurne sjednice, a na kojoj će biti spomenuto izjašnjavanje.
Vijeće ministara
S druge pak strane, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, potvrdivši kako dnevni red na Kolegiju nije usuglašen, najavio je kako zastupnici SNSD-a neće nazočiti nastavku te sjednice. “Naš stav je da nećemo sudjelovati dok se ne ispune uvjeti. Mi zahtijevamo redoslijed, a to je da se prvo izabere Povjerenstvo za izbor Vijeća ministara, a onda ostala radna tijela i onda možemo raditi punim kapacitetom”, naglasio je Radmanović za Srnu. Jučer je kazao i kako oni koji traže žurne sjednice i optužuju SNSD za neki nerad u Parlamentu zaboravljaju da su oni spriječili da bude konstituirano Povjerenstvo za izbor Vijeća ministara i da počne raditi. Istodobno, s obzirom na to da još uvijek nije došlo ni do imenovanje nadležnih parlamentarnih povjerenstava kako bi Parlament mogao funkcionirati u punom kapacitetu, Kolegij je jučer odlučio kako će uputiti dopis svim političkim predstavnicima i svim klubovima u Zastupničkom domu kako bi isti započeli razgovore u cilju uspostave i izvršne, ali i zakonodavne vlasti. Naime, da bi Zastupnički dom uopće mogao donositi odluke potrebno je uspostaviti šest povjerenstava, uključujući i Povjerenstvo za financije i proračun, kao i Ustavnopravno povjerenstvo.
Kriza zbog odnosa
Razlog neuspostave ovih tijela poznat je već od ranije. Sukob bošnjačke i srpske koncepcije u kontekstu formiranja vlasti na državnoj razini odražava se i na Parlament, a kriza u kojoj se najviše zakonodavno tijelo u zemlji našlo samo je posljedica neriješenih odnosa na relaciji Sarajevo - Banja Luka, a započela je nakon što je dio bošnjačkih političkih elita odlučio uskratiti imenovanje SNSD-ova mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH. Naime, bošnjački politički predstavnici žele slanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa za MAP (ANP) i potvrđivanje mandatara praktički u istom paketu, dok se srpski pozivaju na rezoluciju o vojnoj neutralnosti. Zbog uskraćivanja podrške za mandatara, srpska strana odlučila je zaustaviti uspostavu parlamentarnih povjerenstava. Posljedice ove krize vidljive su na više razina, a hrvatska strana u cijeloj toj priči konstantno poziva na dogovor i formiranje Vijeća ministara kako bi se konačno započelo s ispunjavanjem brojnih obveza koje stoje pred BiH na njezinu europskom putu. Osim toga, Bosna i Hercegovina već dulje vrijeme suočava se s migrantskom krizom zbog čega je potrebna koordinacija svih institucija vlasti.
