Izjavu veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država Erica Nelsona, koji je govorio o mogućnosti reforme Daytonskoga sporazuma, zapravo su pozdravili svi, od predstavnika triju konstitutivnih naroda pa do samih aktera pregovora u Daytonu, no svatko iz svojeg kuta viđenja, odnosno pogleda na problematiku daytonskog ustroja zemlje, piše Večernji list BiH.
Srbi očekuju povrat, kako navode, otetih nadležnosti kao i uvođenje mogućnosti samoopredjeljenja u Ustav, Hrvati očekuju pravedniji unutarnji ustroj zemlje i zaštitu prava konstitutivnih naroda, dok su Bošnjaci stava kako bi promjene trebale ojačati ulogu središnje, državne vlasti.
Hrvatski politički predstavnici upravo su predvodnici snaga koje traže promjene, i to ne samo Izbornog zakona već i Ustava zemlje, a to su pokazali i kroz znanstveno-istraživački skup pod nazivom “Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu”. Jedan od zaključaka u potpunosti oslikava ono što traži EU; pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU-a, a posebno Europskoj povelji o temeljnim pravima i slobodama koja je posvećena zaštiti individualnih i kolektivnih prava.
Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, kazao je u izjavi za Večernji list kako su Hrvati za promjenu Ustava, ali da je prije toga potrebna politička volja. Naveo je kako se Ustav može mijenjati samo dogovorom triju naroda te da su Hrvati od samog početka jasnog stava - novi Ustav mora zaštititi prava konstitutivnih naroda, i to ne samo načelno.
Rezolucije
Prije toga, naglasio je Čolak, potrebno je promijeniti Izborni zakon BiH tako da se osigura izbor legitimnih predstavnika naroda. Inače, stavovi hrvatske strane u potpunosti su na tragu rezolucija Europskog parlamenta koje govore kako promjene izbornog zakonodavstva trebaju uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja. S druge strane, predsjednik SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tvrdi kako je stav o potrebi reforme dobar budući da se stvara temelj za promjene, a neke od tih promjena koje traži srpska strana odnose se na uvođenje institucije koja će konstitutivnim narodima omogućiti pravo na samoopredjeljenje. Kada je riječ o promjenama Ustava BiH, Dodik je rekao da je inicijativa američkog veleposlanika u tom smjeru dobra jer je uvidio gdje su problemi u BiH, a koja, kako kaže, živi nelegalno od Daytonskog sporazuma.
Poručio je kako u RS-u ne bježe od pregovora o ustavnim promjenama, potvrdivši kako imaju ideje u kojem bi smjeru išle. U tom je kontekstu naglasio kako je međunarodnim konvencijama utvrđeno pravo naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja te kako su te konvencije iznad Ustava BiH. Stoga je poručio kako bi trebalo uvrstiti odredbu da konstitutivni narodi imaju pravo referenduma u vezi s utvrđivanjem svog statusa te kako Daytonski sporazum ne može biti iznad međunarodnih konvencija ni povelje UN-a.
Dodik je ponovno ukazao na potrebu da se svi vrate na priču o izvornom Daytonu, odnosno o poštivanju onoga što je tamo bilo definirano, poručivši kako treba prvo poštivati Ustav te se onda dogovarati.
“A sve što ste nam mimo naše volje oteli pritiscima, malverzacijama i podmetanjima visokih predstavnika, naravno da nećemo legalizirati. To neka izbiju sebi iz glave”, poručio je Dodik.
Suglasnost
On je stava i kako Republika Srpska ima svoju poziciju te se bez njezine suglasnosti ustavne promjene ne mogu pokrenuti. Objasnio je kako vjeruje da je veleposlanik Nelson stava da je pitanje promjene Ustava na domaćim liderima i da se on neće u to miješati. Govoreći o procesu integracija, Dodik je ponovio da, ako RS ne da suglasnost da BiH ide k NATO-u, ona u tom smjeru neće ni ići. Šef Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Adil Osmanović pozdravio je ocjenu Erica Nelsona da BiH treba reformirati Ustav radi približavanja transatlantskoj zajednici. Daytonski sporazum u BiH na jako dobar način ispunio je svoju funkciju jer je najprije zaustavio rat, istaknuo je on, kazavši kako, ako govorimo o potrebi da se BiH brže kreće prema EU i NATO savezu, onda je zasigurno jedan od mehanizama – reforma Ustava, što se radi dvotrećinskom većinom u Parlamentu BiH.
