Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) imaju odličnu priliku relaksirati i urediti hrvatsko-bošnjačke odnose za dulje razdoblje.
Ako se ispoštuje većina onoga što su 23. veljače dogovorili stranački čelnici, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, Federacija BiH, pa i država Bosna i Hercegovina mogle bi u iduću godinu ući mirnije i bez nacionalnih te političkih tenzija koje su obilježile proteklo razdoblje, piše Večernji list BiH.
Složenost Vlade FBiH
Koliko su očekivanja realna, vidjet će se već u prvoj polovini ožujka, kada se očekuje konkretizacija pregovora i dogovora koji se odnose na funkcioniranje federalne razine vlasti. Iako su mediji uglavnom ovaj dio dogovora protumačili kroz imenovanje ili rekonstrukciju Vlade Federacije, problem je mnogo širi i kompleksniji te uključuje brojna druga pitanja. Naime, imenovanje nove izvršne vlasti tek je jedno od otvorenih pitanja.
S bošnjačke strane najviše se pokazuje interes za popunu Ustavnog suda FBiH, dok su Hrvati zainteresirani da se odblokira imenovanje ravnatelja Federalne uprave policije, uspostavi legalna upravljačka struktura na javnom RTV servisu Federacije BiH. Ima tu još otvorenih pitanja koja bi prva radna skupina dviju stranaka mogla riješiti do kraja ožujka.
Samo formiranje Vlade FBiH je složeno, ne samo zbog stava hrvatske strane, koja to pitanje vezuje uz dogovor o Izbornom zakonu, već i zbog upitne parlamentarne većine koja bi podržala imenovanje nove Vlade. SDA je izgubio dio zastupnika, a raskinuta je i koalicija te stranke sa SBB-om.
Upitno je i kako bi se zastupnici DF-a ponašali kod imenovanja nove Vlade. Kao alternativno rješenje za imenovanje nove Vlade SDA traži popunu dvaju praznih bošnjačkih ministarskih mjesta (resori branitelja i obrazovanja) te eventualno zamjenu ministra unutarnjih poslova Aljoše Čampare koji je napustio SDA.
S druge strane, SDA blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije iako je Zoran Galić odavno prošao predviđenu proceduru za izbor. Svjesno se ignorira i nezakonito stanje na RTV FBiH, koji već godinama djeluje bez regularnih upravljačkih struktura. Sva ta pitanja trebala bi biti riješena do kraja ožujka.
Do tada bi se uvelike trebalo raditi i na ključnom pitanju, a to je reforma Izbornoga zakona. Na tomu će, kako je najavljeno, raditi posebna međustranačka skupina. Polazni materijal bit će im prijedlog HDZ-a koji je još ranije izrađen i koji nudi nekoliko opcija za rješenje pitanja legitimnoga nacionalnog predstavljanja.
Ovaj zakon iziskuje i brojne druge popravke i dorade, što bi se također trebalo naći u konačnom prijedlogu. Važno je naglasiti kako bi se rad na reformi Izbornoga zakona trebao finalizirati do kraja travnja, do kada bi se u cijeli proces morale uključiti i druge parlamentarne stranke koje su zainteresirane za taj proces.
Konsenzus i dogovori
Što se tiče provedbe europskih uvjeta, o kojima ovisi kandidacijski status BiH, jasno je kako će tu, uz angažman HDZ-a i SDA, biti potrebna i potpora ključnih političkih aktera iz Republike Srpske. Zato će i rad međustranačke radne skupine umnogome ovisiti o dogovoru sa srpskim predstavnicima.
Većina uvjeta koje je postavio EU, a odnose se na provedbu 14 prioriteta, ispunjava se na državnoj razini vlasti i iziskuju konsenzus predstavnika triju naroda. Ipak, određeni pomaci koje smo na državnoj razini imali proteklih dana govore kako nije nerealno postići napredak u svim oblastima i tako osigurati kandidacijski status za EU tijekom 2021. godine.
