Najavljeni dolazak visokih dužnosnika sa Zapada, a osobito Matthewa Palmera, podgrijava nadu u mogućnost izborne reforme u Bosni i Hercegovini u sljedećih nekoliko mjeseci, odnosno prije kalendarskoga kraja 2021. godine, piše Večernji list BiH.
Pritisak stranaca
Sjedinjene Američke Države odredile su bivšeg izaslanika za zapadni Balkan Matthewa Palmera upravo za nadgledanje programa izborne reforme u Bosni i Hercegovini.
- Jako sam sretan što se Matt (Palmer) zadržava oko tog dijela posla jer posjeduje ogromno znanje, ogromne kontakte i sjajnu viziju kako bi izbori u BiH trebali funkcionirati - rekao je Gabriel Escobar, koji je nedavno imenovan za zamjenika pomoćnika državnog tajnika SAD-a za južnu i srednju Europu, obznanjujući ovu odluku.
Nema dvojbe da je izborna reforma glavni razlog skorog Palmerova dolaska u BiH, a ista tema dominirat će i u razgovorima tijekom posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini krajem rujna. Europska unija je preko svog voditelja Izaslanstva u BiH i posebnog predstavnika Johanna Sattlera uvelike involvirana u proces izborne reforme i ne ostavlja dvojbe oko toga da joj je to politički prioritet u BiH.
Sattler je poručio kako bi se domaći političari trebali fokusirati na rješavanje problema.
- Jedino što mogu reći je da pozivam političke lidere da se vrate za pregovarački stol. To je ono što građani žele. Građani žele progres, žele napredak na europskom putu. Imamo još godinu dana do sljedećih izbora i nitko ne želi dvanaest mjeseci političke kampanje. Trebamo se fokusirati na ustavne promjene i reformu izbornoga zakonodavstva kako bismo sljedeće godine imali poštenije i transparentnije izbore - izjavio je Sattler.
Više je nego očito kako u Sarajevu nema spremnosti za ozbiljne pregovore o izbornoj reformi i da će većina bošnjačkih stranaka pristati na to samo pod jakim međunarodnim pritiskom. Izjave koje dolaze od europskih i američkih dužnosnika tumače se selektivno kako kome odgovara. Određena rješenja odavno su na stolu i uz više političke volje ne bi bilo nemoguće do kraja godine stvoriti preduvjete da se sljedeći opći izbori održe u mnogo relaksiranijem ozračju i po Izbornom zakonu u koji su ugrađene presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Srbi i bojkot
Visoki predstavnik Christian Schmidt u više je navrata upozorio na potrebu izmjena Izbornoga zakona BiH, a njegovo otvoreno upućivanje na probleme koji muče Hrvate dočekani su “na nož” u Sarajevu. On, ipak, uporno ističe kako se, iako je teško, mora sjesti za stol i naći zajedničko rješenje jer to i jest uloga politike.
- Europska unija i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim, odgovornost za to leži na odabranim predstavnicima različitih stranaka i naroda u BiH - rekao je Schmidt.
S druge strane, neki upravo njega vide kao osobu koja svojim ovlastima može nametnuti određene reforme izbornoga zakonodavstva. Kako trenutačno stvari stoje, Schmidt nije spreman na takve poteze. Situaciju dodatno komplicira srpski bojkot državnih institucija i također nikakva spremnost da se ozbiljno sudjeluje u izbornoj reformi. Suštinski, srpsku stranu toliko i ne dotiče glavni problem izborne reforme, a to je legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. No, jednako tako, bez njihova aktivnog sudjelovanja nemoguće je usvojiti nužne zakonske i eventualne ustavne promjene u Parlamentarnoj skupštini BiH. Zato je, uz međunarodni pritisak i interes, ključni preduvjet za uspješnu izbornu reformu politička volja domaćih aktera iz sva tri naroda.
