Štednja građana BiH iz godine u godinu sve je veća. U odnosu na prošlu godinu veća je za čak 1,15 milijardi KM. Da čuvaju novac u bankama građane ne sprečavaju ni niske kamate na štednju.
Usprkos rekordnoj štednji, imajući u vidu najnoviji val poskupljenja i primanja većine građana, relativno je mali broj onih koji uspiju svakog mjeseca ostaviti nešto novca sa strane, javlja BHRT.
Razloga za sve više novca, koji se u vidu štednje drži u bankama i koji je dostigao gotovo 42 posto DBP-a, ima nekoliko. Glavni su, po mišljenju ekonomista, zabrinutost građana zbog globalne krize, sigurnost novca u bankama, ali i neodostatak ideja za ulaganje u biznis. Umjesto da se investira u gospodarstvo, veliki iznos novca beskorisno leži u bankama.
Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Mostar kaže kako to govori da mi kao građani BiH zapravo jako dobro rezoniramo odnosno percipiramo potrebu štednje.
"Štednja je svakako uvjetovana neizvjesnošću o situaciji odnosno ekonomske pozicije u kojoj se nalazi zemlja. Pa se te strane uvijek imamo jedan dio novca koji štedimo.", pojšnjava Živko.
Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta Bijeljina ističe kako novac neće u gospodarstvo, nego hoće u banke na beznačajnu štednju čak i na negativne kamate.
"Razlog je što vlada puna zaštita novca u bankama. Što čvrst devizni tečaj čuva vrijednost novca i ljudi i ne pitaju za kamatu nego pitaju samo za sigurnost uloga.", navodi Milojević.
Svjetski dan štednje obilježio se u nedjelju, 31. listopada, a tog datuma se obilježava još od davne 1924. godine, kada su se u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova u namjeri da pronađu izlaz iz krize koju je prouzročioo Prvi svjetski rat.
