Život u BiH svakim danom sve je skuplji za sve kategorije društva. Cijene rastu, kupovna moć građana slabi, a životni standard opada.

Zbog sve većeg nerazmjera između prihoda i troškova života, građani sa svojim prosječnim primanjima teško preživljavaju od prvog do prvog, piše Večernji list BiH. Ovo potvrđuju i najnoviji izračuni Saveza samostalnih sindikata BiH. Naime, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec studeni ove godine iznosi 2190,30 KM i za 88,59 KM je skuplja od potrošačke košarice za listopad.

Troškovi života

Prosječna plaća isplaćena u FBiH za rujan 2021. iznosila je 998 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku) i za dvije KM je niža od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost sindikalne potrošačke košare prosječnom plaćom je 45,56%. Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca, priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Samu potrošačku košaricu čine kategorije: prehrana - 48%; stanovanje i komunalne usluge - 14,2%; higijena i održavanje zdravlja - 8,6%; obrazovanje i kultura - 6,4%; odjeća i obuća - 11%; prijevoz - 6,3% i održavanje kućanstva - 5,5%. U kategoriji prehrane korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 83 artikla. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 12 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, navodi se u priopćenju Saveza samostalnih sindikata BiH. Samo za prehranu četveročlana obitelj u BiH prošlog mjeseca trebala je izdvojiti 1052,19 KM, za mnoge nedostižan iznos. Ovaj podatak zorno prikazuje da u Bosni i Hercegovini mnoge obitelji ne mogu priuštiti ni najosnovnije, hrana im je postala luksuz. U BiH trećina stanovništva je bez ikakvog zaposlenja. Plaće i mirovine su među najnižim u regiji, a cijene veće nego u Europi. Dok umirovljenici, rudari, zdravstveni i prosvjetni radnici te mnogi drugi prosvjeduju ili najavljuju prosvjede, tražeći bolji život, političari zveckaju oružjem. A najdragocjeniji resurs ove države, ljudi, odlaze. U zemlji u kojoj građani i prehrambene artikle kupuju u okviru ponude Crnog petka, nije teško zaključiti kako žive. "Imam ratu kredita oko 400 KM, ostane mi 700 KM. Imam dvoje djece", kazao je za BHRT Almedin Kasumović, rudar u Rudniku Šikulje Kreka Tuzla. Kupuje se dan za danom. Kupci kupuju na tržnici po dvije tri-tri jabuke, dvije-tri banane. Nitko više ne kupuje na pola kile ili kilogram, tvrde trgovci. "Ovo niti se živi niti se preživljava – ovo je lagano umiranje, a na sigurno. Jer ovdje ne možete preživjeti, jer nemate sredstava za život, ni za što", kaže prodavačica Saliha Kulin. "Ministarska plaća je dvije godine moje mirovine. Možete misliti s 220 KM kako ja mogu živjeti", komentira umirovljenik iz Zenice.

Na začelju regije

Više nije samo pitanje kolika nam je plaća ili mirovina, već što se njome može kupiti. Iako su, sudeći po statističkim podacima, u proteklom razdoblju rasle plaće u BiH, njezini građani su, po iznosima koji im liježu na tekuće račune, još na začelju regionalne tablice. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna isplaćena neto plaća u BIH za rujan 2021. iznosila je 1006 KM, što pokazuje nominalan rast za mršavih 1,9% u odnosu na prosinac 2020. U rujnu prosječna neto plaća u Sloveniji iznosila je 1210 eura ili konvertirano u bh. valutu - 2360 KM. Kaskamo i za prosjekom u Hrvatskoj, gdje se, također u rujnu, u prosjeku zarađivalo 7108 kuna, odnosno 1846 KM. U Srbiji se u kolovozu zarađivalo 64.639 dinara ili 1075 KM. I građanima Crne Gore, kada je o plaćama riječ, gledamo u leđa, jer je u toj državi prosječna zarada bez poreza i doprinosa u rujnu iznosila 533 eura (1039 KM). Crnogorski ministar financija Milojko Spajić rekao je da se očekuje da će do kraja 2022. godine prosječna plaća otići na 700 eura. Danas ekonomski stručnjaci žive u svakom kućanstvu koje uspije preživjeti s plaćom od 400, 500, 600 ili 700 KM, a najveći ekonomski stručnjaci, oni koji uspijevaju napraviti čuda, jesu umirovljenici, jer ni oni sami nisu svjesni od čega preživljavaju.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u