Gorući problem svjetske ekonomije trenutačno je inflacija ili akutno obezvrjeđivanje vrijednosti novca. Dok vlade u drugim zemljama poduzimaju sve što im stoji na raspolaganju, kod nas je potpuna apatija, piše Večernji list BiH. Rast cijena odnosno inflacija ove godine u potpunosti je eskalirala.
Novac manje vrijedi
Nakon što je Centralna banka objavila najnovije procjene inflatornog rasta do polovine godine, ekonomisti pokazuju još veći pesimizam. S obzirom na to da, pored domaćih čimbenika, inflaciju i uvozimo, trenutačno je, uvjeravaju, moguće tek ublažiti inflatorni šok. Sve procjene o povećanju cijena i inflaciji, uzrokovanih pandemijom koronavirusa, s kraja prošle godine pale su u vodu. Zbog rata u Ukrajini i posljedica koje nosi analitičari barataju mnogo ekstremnijim brojkama. Centralna banka BiH oborila je procjenu iz prosinca o inflaciji od 4,5% za prvu polovinu ove godine i postavila srednju vrijednost na 9,2%. Riječ je o brzim procjenama na osnovi vrlo promjenjivih parametara pa nisu isključene ni ekstremne vrijednosti inflacije koje bi mogle dostići 12,3% do polovine godine. Rast cijena ne prati i rast plaća pa građani iz dana u dan sve teže žive. Istina, u dijelu javnog sektora plaće su rasle, ali je ostao problem privatnog sektora gdje radi najveći broj bh. građana i gdje su plaće značajno niže. Rast nominalne plaće ne mora nužno značiti veću kupovnu moć za radnika, već je to samo jedan od čimbenika koji utječe na količinu dobara i usluga koju on može platiti svojom plaćom. Drugi i bitniji čimbenik je stopa inflacije koja oslikava rast cijene tih dobara i usluga u gospodarstvu. Primjerice, rast nominalne plaće od 5% ne znači puno za radnika ako je stopa inflacije u istom razdoblju 10% – njegova kupovna moć u tom je slučaju pretrpjela pad od 5%, unatoč rastu nominalne plaće. Inflacija u Bosni i Hercegovini, mjerena rastom potrošačkih cijena, iznosila je u veljači 1,5 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj oko 8 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Inflacija je u godinu dana pojela točno 75 KM od 1000 konvertibilnih maraka. Iznos od 1000 maraka sada "vrijedi" 925 KM. Tako da svako povećanje plaće od tisuću maraka manje od 75 KM već je pojela inflacija. Goran Savanović, predsjednik Sindikata i trgovine RS-a, rekao je za Srpskainfo da se visina povećanja plaća u javnom sektoru mora odraziti na visinu povećanja u realnom sektoru. - Jedno bez drugog ne može. Nažalost, neki poslodavci u realnom sektoru prilično "teško" surađuju u smislu povećanja plaća. Ako žele raditi i njihove tvrtke opstaju, morat će povećati plaće. U Hrvatskoj i Crnoj Gori postoji razdoblje godišnjih odmora i odlazaka naših radnika na sezonske poslove, a naši poslodavci će zadržati radnike samo ako im povećaju plaće i omoguće bolje uvjete rada. U protivnom će ugasiti i svoje tvrtke - smatra Savanović. Prethodni vikend je, kaže, proveo na Jahorini, gdje mu je konobar u jednom hotelu rekao da ima plaću od 1000 KM. - Kaže da je zadovoljan. To je stvarnost. Opet imate situaciju u Banjoj Luci gdje u pojedinim lokalima konobari imaju plaću i do 1300 KM, dok imaju i ugostiteljske objekte gdje je plaća oko 650 KM. U trgovinama se plaće kreću od 600 KM pa nadalje. Veliki trgovački centri morat će povećati plaće - ističe Savanović.
Rast cijena
Na godišnjoj razini su cijene hrane i bezalkoholnih pića skočile za 13,3%, alkoholnih pića i duhana za 0,5%, stanovanja i režijskih troškova za sedam posto, namještaja, uređaja za kućanstvo i redovito održavanje kuće za 5,1, a zdravstva za 1,1%. Cijene prijevoza su u veljači u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku bile više za 15,4%, komunikacije za 0,3%, za koliko je poskupilo i obrazovanje, cijene rekreacije i kulture su porasle za 4,6%, restorani i hoteli za 5%, a ostala dobra i usluge za 3,2%, dok su cijene odjeće i obuće u prosjeku pale za 7,1%. Pojedini od najvažnijih prehrambenih proizvoda, među kojima su ulje i jaja, poskupjeli su u posljednje dvije godine između 50 i 60%. Život u BiH odavno se sveo na preživljavanje. Od plaće bi zaposleni trebali živjeti, a ne samo preživljavati. "Ne vidi se nikakav boljitak ni napredak. Vidi se kod elite u vlasti, ali ne kod naroda. Netko čak kaže da smo bolje živjeli u ratu. "Ovo nama nisu plaće, ovo je samo socijalna pomoć", kaže konobar.
