Novo poskupljenje pšenice, brašna, potrošačka košarica sve skuplja, moguća nestašica hrane koja bi prema najavama poljoprivrednika mogla eskalirati dolaskom zime… samo su neki od crnih scenarija o kojima čitamo posljednjih nekoliko dana, piše Večernji list BiH.

Kako pomoći?

Naime, rast cijena proizvoda od brašna pekari opravdavaju rastom cijena na svjetskom tržištu. - Pokušavali smo kruh držati na cijeni od 1,80 KM. Međutim, kada smo uradili analizu, vidimo da smo pali. Cijene će sigurno i dalje rasti jer u posljednjih 15 do 20 dana znatno je poskupjela pšenica, tako da ulazimo u spiralu rasta cijena - rekao je to za "Glas Srpske" vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva "Krajina klas". Ni poljoprivredni proizvođači nemaju bolje prognoze. Kažu, moguća je nestašica hrane jer zbog nedovoljnog ulaganja u poljoprivredu domaći proizvođači jedva mogu pokriti 20 posto potreba. - BiH je već suočena s nestašicom hrane, ona će samo eskalirati ove zime. Ova zima će biti takva da će se ljudi dijeliti na one koji mogu jednom jesti i na one koji će nekoliko dana pauzirati - izjavio je za N1 vlasnik farme u Ilijašu Muris Mujanović. Koliko je situacija zaista teška, ali i postoje li načini kojima bi se moglo pomoći građanima, približio nam je Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača Don.

- Ne smijemo biti pesimisti, ali činjenica je da nas očekuje jedno vrlo teško razdoblje. Kada je konkretno riječ o brašnu, još uvijek postoje zalihe. No, kada toga ne bude, bojim se da ćemo suhim zlatom plaćati proizvode od brašna i žitarica. Prognoze i ekonomske analize ukazuju na to, i već se naglas priča, kako nas očekuje jako teška zima. Vlasti se moraju probuditi i uvesti mjere, druge nema. Prije svega, trošarine na gorivo još uvijek nisu ukinute, što je jedna od ključnih stavki jer je većina poskupljenja vezana za prijevoz. Navest ću i konkretan primjer: ako je za 10 kruhova nekada trebalo izdvojiti 13 KM, a sada više od 20 KM, jasno je da je priljev u proračun veći. Kako rastu cijene, raste i prihod, a potrošnja osnovnih životnih namirnica ostaje ista jer ljudi moraju jesti. Taj "višak" sredstava trebao bi se usmjeriti na građane, ne samo povećanjem plaća i mirovina nego značajnijom pomoći, zatim ukidanjem trošarina, pa onda pokušati i s usporavanjem cijena, barem osnovnih životnih namirnica. Znači, ovdje ne govorimo ni o kakvom luksuzu, nego samo o onome bez čega se ne može živjeti - objašnjava Petoš u razgovoru.

Ističe da samo građani ne bi dodatno trebali ugrožavati situaciju i stvarati, kako kaže, umjetnu krizu.

- Vrlo je važno planirano kupovati, ne bez cilja nagomilavati stvari jer tko bar malo prati ekonomiju, zna da povećana potrošnja povećava i cijenu određenih proizvoda. Nije dobro da sami pravimo umjetnu krizu kao onu koju smo stvorili početkom pandemije, pa i nakon izbijanja rata u Ukrajini kada su ljudi masovno kupovali određene proizvode, primjerice ulje, pa time i povećavali cijenu toga proizvoda - ističe Petoš koji budućnost vidi u proizvodnji za vlastite potrebe. - BiH većinu robe uvozi, a osim pitanja koliko će cijene rasti važnije je pitanje hoćemo li uopće imati gdje kupiti određene proizvode. Nemojmo biti pesimisti, ali olakšajmo si koliko je to moguće. Vlastita je proizvodnja, za one koji imaju mogućnost uzgoja domaće hrane, budućnost, barem dok se situacija na svjetskom tržištu ne stabilizira, a oni koji nemaju komad zemlje koju će obrađivati moraju više voditi računa o vlastitoj potrošnji i planirati je - kaže Petoš.

Planiranje

Prema njegovim riječima, teško je bilo što prognozirati jer završetak rata nemoguće je predvidjeti. - Ovo nije klasična ekonomska kriza u kojoj se može predvidjeti kada će se situacija popraviti. Moramo biti svjesni da u ovom trenutku nitko nije pošteđen i svi trpimo posljedice. Važno je planirati i pametno trošiti dok čekamo neka bolja vremena - zaključio je Petoš u razgovoru za Večernji list.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u