Nepravedno je i nekorektno uvjetovati Finskoj i Švedskoj članstvo u NATO-u, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak nakon sastanka s finskom kolegicom, istaknuvši da dvjema zemljama treba objasniti položaj Hrvata u BiH i od njih dobiti podršku za izmjenu izbornog zakona.

Plenković je iskazao podršku hrvatske vlade finskoj i švedskoj kandidaturi.

"Pozicija hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano jasna i čvrsta, a to je da podržavamo te ambicije Finske i smatramo da, ako je to izbor zemlje koja je nama partner u EU-u, onda taj izbor trebamo poštivati i podržati", rekao je premijer na konferenciji za novinare sa Sannom Marin.

"Smatramo da je u ovom trenutku članstvo u NATO-u onaj sigurnosni kišobran koji žele i Finska i Švedska", dodao je Plenković.

Pritom je istaknuo da će se njegova vlada zalagati za zaštitu prava bosanskohercegovačkih Hrvata i europski put BiH, ali „bez da uz taj napor nepravedno i nekorektno uvjetujemo put Švedske ili Finske u NATO“.

„Jedno s drugim nema nikakve veze. Naša je zadaća da objasnimo finskoj i švedskoj premijerki položaj Hrvata u BiH i dobijemo potporu za ispravljanje nepravdi, a ne da njihov odabir dovodimo u pitanje“, dodao je Plenković.

„Imali smo dobar razgovor danas. Njegova je pozicija vrlo jasna, nema nikakvih problema s Finskom i Švedskom u NATO-u“, kazala je Marin, dodavši kako cijeni podršku Hrvatske finskom članstvu u NATO-u.

"Nema bližeg odnosa od članstva u istom obrambenom savezu, spremi da jedni druge branimo bez uvjeta", rekla je Marin.

Finskoj i švedskoj kandidaturi na put je stala Turska koja kaže da Helsinki i Stockholm podupiru kurdske militante i uvele su embargo na oružje Ankari.

Marin je na konferenciji za novinare izrazila optimizam.

"Vjerujem da će NATO poslati snažnu poruku jedinstva sa samita u Madridu" drugi tjedan, rekla je i dodala "Finska i Švedska učinit će Savez jačim".

Finska premijerka također je istaknula da Helsinki podržava hrvatsko članstvo u Schengenu i eurozoni.

Finska premijerka neodređeno o statusu kandidata BiH

Hrvatska nije usamljena u upozoravanju na nepravedno zapostavljanje zemalja zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU i u tome se ističu Slovenija i Austrija.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon kazala je da će na idućem samitu europskih lidera Slovenija zatražiti davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini, nakon što je prošloga tjedna Komisija predložila davanje statusa kandidata za članstvo u EU-u Ukrajini i Moldovi.

Plenković je rekao da „neovisno o zadnjim inicijativama iz Austrije i Slovenije, ako ima jedna zemlja koja podržava kandidatski status i europski put BiH, onda je to Hrvatska".

„Sve što se događalo na Vijeću u vezi BiH dolazilo je na poticaj Hrvatske“, dodao je hrvatski premijer, istaknuvši kako je Zagreb konzistentan u takvoj politici.

Podsjetio je i da je BiH predala zahtjev za članstvom u EU-u upravo kada je član predsjedatelj predsjedništva bio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Plenković smatra da davanje kandidatskog statusa BiH „mora ići u korak s izmjenama izbornog zakona“.

„Izmjena izbornog zakona je ključni element kako bi abeceda demokracije i poštovanje jednakosti konstitutivnih naroda u BiH funkcioniralo“, istaknuo je Plenković i dodao da trenutna situacija s biranjem hrvatskih predstavnika „izvrgava ruglu duh i slovo Daytonskog sporazuma“.

Upitana o stavu Finske prema davanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, Marin je odgovorila da Finska još nije zauzela poziciju, ali da ima „dugu povijest podržavanja proširenja Europske unije“.

„Važno je ozbiljno razmotriti sva pitanja koja su važna državama članicama“, kazala je. (Hina)

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u