Minimalna plaća u Crnoj Gori i Hrvatskoj veća je nego u BiH, ali su opterećenja na najnižu plaću u tim zemljama drastično manja od onih koje bh. poslodavci izdvajaju.

Usporedni podaci o iznosu najniže plaće i nametima na njih pokazuju da bh. poslodavci moraju više novca izdvajati za poreze i doprinose na najnižu plaću od kolega u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Vlada RS-a je unatoč protivljenju poslovne zajednice sredinom svibnja odlučila povećati najnižu plaću na 650 KM. To je u eurima 332,33 neto, odnosno 480,61 € bruto. Poslodavci u RS-u samo po osnovi nameta na najnižu plaću trebaju izdvojiti 148,22 eura.

Minimalac u Crnoj Gori veći je za 118 € nego u RS-u i iznosi 450 eura, ali su opterećenja manja. U Ministarstvu financija Crne Gore rekli su za Glas Srpske da minimalna zarada od 1. siječnja iznosi 450 eura neto, odnosno 568 eura bruto. - Porezno opterećenje na tu plaću iznosi 20,8%. Smanjenje poreznog opterećenja na zarade i povećanje minimalne zarade omogućeno je setom zakona koji su usvojeni u prosincu.

Na osnovi tih akata minimalac je povećan s 250 na 450 € u neto iznosu. Do stupanja na snagu tih izmjena, porezno opterećenje iznosilo je 39% za sve razine zarada - kazali su. Minimalna neto plaća u RH je 500 €. Predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a Saša Trivić rekao je da poslodavci u RS-u na najnižu plaću od 650 KM trebaju isplatiti i minuli rad, topli obrok i prijevoz radniku, kao i obveze prema državi za poreze i doprinose.

- Tako da sve na kraju dođe oko 1000 KM, odnosno opterećenja i ostali troškovi kod nas iznose oko 50%, a u Crnoj Gori i RH nešto više od 20% - kaže Trivić. U FBiH najniža plaća je 277,63 eura neto, odnosno 422,31 € bruto.