Dugotrajna suša ostavila je nesagledive posljedice na poljoprivrednim poljima diljem Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Već sada vidljivo je da su prinosi kukuruza umanjeni, prema procjenama stručnjaka za čak 50 posto. Opstanak stočnog fonda doveden je u pitanje, a upitna je i proizvodnja mlijeka. Ništa bolja situacija nije ni u povrtlarstvu kojemu prijeti deficit sezonskih kultura. A na koncu svega - i poskupljenja.
Proizvodnja mlijeka
- Evidentno je da ima šteta, procjenjuje se da bi do 50 posto mogao biti umanjen prinos kukuruza. No točan negativan utjecaj na pojedine kulture imat ćemo nakon berbe - kaže za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika entiteta Federacija BiH. Naglašava kako zbog suše trpi proizvodnja mlijeka. - Nedostatak kiše negativno djeluje na proizvodnju mlijeka. Trava je spržena, nema drugog otkosa, a osim toga stoka se ne smije dugo držati na preostalim pašnjacima zbog visoke temperature - ističe Bićo. U istim problemima su i poljoprivrednici u Republici Srpskoj. Njive koje se nalaze uz rijeke još i nekako se nose sa sušom, dok će na zemljištu slabije kvalitete šteta ići i do 90 posto. Potvrdio je to za Večernji list Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača u RS-u. - Prinosi će biti manji i do 90 posto, ima njiva koje su potpuno izgorjele, što vidimo sada na terenu, vrsta nema uopće. Tamo gdje je bilo kiše, tu je nešto malo ostalo, ali tamo gdje je nije bilo, kao u mom Prnjavoru, tu je šteta katastrofalna, u Gradišci također - objašnjava Usorac u razgovoru, navodeći da će oni koji zalijevaju sačuvati nešto proizvoda. - Oni koji zalijevaju imaju nešto proizvoda, no mi zalijevamo samo 1 posto zasijanih površina, a to je ništa - naglašava Usorac. Prema njegovim riječima, zemlja je pukla više od 10 centimetara,pa postoji mogućnost da neće biti sjetve pšenice. - Zemlja je toliko isušena da se uopće ne može orati ni pripremati za daljnji rad. Ako se ovakvo stanje nastavi, može se očekivati da neće biti sjetve pšenice. I tko bude imao novac da je posije, neće to moći fizički uraditi - govori Usorac.
Suša je, kaže, dovela i do manjeg broja grla. - Broj grla također se smanjuje jer nemamo hranu za stoku. Možemo uvesti pšenicu i hranu za ljude, no ne možemo uvesti sijeno i silažu za prehranu stoke. Uvijek računamo koliko grla možemo hraniti, a koliko njih smo primorani prodati. Broj poljoprivrednih proizvođača je, također, manji, a ako se ovakvo stanje nastavi, očekivati je da će broj dodatno padati. Primjerice, broj poljoprivrednih proizvođača smanjio se s nekadašnjih 12.000 na 2000, a njih četiri ili pet ima manje od 40 godina. Broj mljekara u Republici Srpskoj, s nekadašnjih 17.600, smanjio se na 2000 - objašnjava Usorac. Kao jedan od problema s kojima se susreću poljoprivredni proizvođači, navodi i nedostatak radne snage. - Uz sve navedeno jedan od većih problema nam je i što nitko neće raditi u poljoprivredi. I tu ću vam dati konkretan primjer. Kod moga je sina plaća 1500 maraka, radi se do 7 do 17 sati, s tim da radnik ima dva obroka, pa čak i kupanje i spavanje ako želi - i opet nema radnika. Tako da se danas radi samo u krugu obitelji jer nitko ne želi raditi u poljoprivredi za taj novac, a on im ne može dati više - priča nam Usorac, zaključujući kako su pred proizvođačima izazovna i teška vremena.
Udar na pčelare
Također, u problemima su i pčelari. Navode kako je livadska paša za pčele praktički izgorjela, što će imati izravne posljedice na manju količinu meda, a samim time i financijski udar na pčelare.
