Građani BiH, koji se odriču državljanstva BiH u korist neke druge države, plaćaju najvišu pristojbu u regiji te ona iznosi 800 KM, a za države koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije plaća se 200 KM, piše Večernji list BiH.

Primjerice, u Hrvatskoj, koja također ima veliki problem s migracijom stanovništva, pristojba za odricanje od državljanstva iznosi oko 675 KM, u Crnoj Gori 588 KM, Srbiji 580 KM. Zbog visoke pristojbe koju državljani BiH plaćaju za odricanje od matičnog državljanstva u Parlamentu BiH pokrenuta je inicijativa o smanjenju iznosa, ali nije prošla na Parlamentu BiH. Osim što je preskupa pristojba za odricanje od državljanstva BiH, i sam administrativni postupak vrlo je kompliciran te traje dulje, ovisno o državi u kojoj bh. državljani dobivaju status novih državljana.

Na službenim stranicama piše kako se, uz izjavu o odricanju, obvezno prilaže dokaz o posjedovanju državljanstva druge države ili dokaz da je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države, prijava boravka ili prebivališta u inozemstvu, ne starija od šest mjeseci. Dokumente je potrebno prevesti na jedan od jezika u službenoj upotrebi u BiH kod ovlaštenog sudskog prevoditelja u BiH ili u inozemstvu - ovjerene kod mjerodavne institucije, a eventualnu punomoć koja se daje u inozemstvu mora ovjeriti diplomatsko-konzularno predstavništvo ili notar.

Za dokumente stranih država s kojima BiH nema zaključen bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava potrebna je dodatna nadovjera nadležnih tijela (apostille pečat), uključujući i notarsku punomoć, izjave i prijevode isprava. Potrebno je prevesti i tekst nadovjere, kao i tekst apostille pečata, osim apostille pečata kojim je ovjeren prijevod dokumenta.

Za državljane BiH koji se odriču bh. državljanstva radi stjecanja državljanstva država s kojima BiH nema zaključen bilateralni sporazum niti su te države članice Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961. potrebna je puna legalizacija stranih dokumenata.

Ministarstvo sigurnosti BiH u izvješću o migracijama bh. stanovnika navelo je da sve veći broj bh. državljana, koji su dobili posao u inozemstvu, preseljava i obitelji, o čemu nema službenih podataka. Po njihovim podacima, više od 1,6 milijuna rođenih u BiH živi u inozemstvu. Kada se tomu dodaju osobe koje su rođene u dijaspori, a imaju podrijetlo iz BiH, bh. emigracija prelazi dva milijuna. Ministarstvo nema podataka o brojnosti potomaka druge i treće generacije iseljenika.

Prema podacima Svjetske banke, stopa emigracije u BiH u odnosu na broj stanovništva iznosi 44,5%, što BiH svrstava na visoko 16. mjesto u svijetu, od ukupno 214 zemalja i teritorija. BiH je znatno ispred Srbije (18%) i Hrvatske (20,9%) te čak i ispred Albanije (43,6%).

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u