Pokušaj bošnjačkih političkih i medijskih struktura da domove naroda prikažu kao tobožnje blokatore procesa u BiH ima samo jedan cilj - redukciju ovlasti u federalnom Domu naroda, a što bi bio veliki udar na ustavna načela na kojima počiva Bosna i Hercegovina i oduzimanje jedinog preostalog mehanizma koji Hrvatima jamči kakvu-takvu konstitutivnost u ovom entitetu, piše Večernji list BiH.
Upravo se kroz federalni Dom naroda pokazuje iznimna konstruktivnost Kluba hrvatskog naroda, a koji svojim primjerom pokazuje kako se učinkovito radi iako takav rad i zalaganje ne prati bošnjačka politička scena koja je cijeli mandat u konstantnom previranju.
Koordiniranost
Klub Hrvata u federalnom Domu naroda, ocjena je koja se može donijeti nakon iscrpne analize svih do sada održanih sjednica, najkonstruktivniji čimbenik zakonodavne vlasti u ovom domu Parlamenta Federacije, a svojim radom u protekle četiri godine inicijativama i zakonskim prijedlozima pokazao je kako želi ravnomjeran gospodarski razvoj svih dijelova entiteta kao i zaštitu svih njezinih građana. Uz konstantna previranja na bošnjačkoj političkoj sceni koja su dovela do situacije u kojoj u ovom domu, baš kao i u Zastupničkom, ne postoji jasna parlamentarna većina, Klub Hrvata je taj koji se pokazuje kako svojim umijećem održava i osigurava parlamentarizam.
Predsjednik Kluba Hrvata Ivo Tadić ne tako davno za Večernji list izjavio je kako je Klub Hrvata najkonstruktivniji dio Doma naroda, a analize o zakonima koji dolaze iz Zastupničkog doma to potvrđuju, dodavši kako s hrvatske strane nije bilo ni jednoga zastoja u radu, a Klub je radio odlično. Tadić je tada podsjetio kako su u vrijeme usvajanja proračuna Federacije samo tri izaslanika iz reda SDA glasovali za.
S druge pak strane, kada je riječ o državnom Domu naroda, vidljive su neke zanimljive tendencije već dulji niz godina, a koje upućuju na zaključak koji malo tko očekuje.
Naime, prilično neopaženo prolazi situaciju u kojoj su, ako se analizira višegodišnje političko djelovanje stranaka iz bošnjačkog korpusa, upravo bošnjačke stranke te koje su kroz državni Dom naroda u najvećem broju slučajeva potezale pitanje vitalnog nacionalnog interesa i to na niz zakonskih rješenja i odluka. U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH do sada je u 16 navrata pokrenut mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, a od toga broja u čak 14 slučajeva akteri su bili bošnjački izaslanici.
Jedan od primjera je ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o suradnji u oblasti prava žrtava rata u Bosni i Hercegovini koje su bile pripadnice Hrvatskog vijeća obrane te članova njihovih obitelji, a bošnjački su izaslanici pokušali zaustaviti donošenje ovoga ugovora, potežući mehanizam vitalnog nacionalnog interesa. No, Ustavni sud donio je odluku prema kojoj ovaj ugovor nije destruktivan za vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Izborni zakon
Klub Bošnjaka također je aktivirao mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na odluku o potvrdi odluke predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz 2012. godine o tadašnjoj smjeni ministra sigurnosti, ministra obrane i zamjenika ministra financija i riznice BiH. Ustavni sud također je odlučio kako nije proveden.
Bošnjaci su u čak tri navrata potezali mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na hrvatske prijedloge o promjeni Izbornog zakona iako su išli u smjeru ispunjavanja sudskih presuda, što je obveza BiH, a pritom bi njihovo donošenje uveliko relaksiralo međunacionalne odnose. Ustavni sud u sve tri primjene odlučio je kako nema povrede za vitalni interes bošnjačkog naroda. No, pitanje novog Izbornog zakona i dalje čeka na rješavanje. •
