Jedno od toplijih ljeta ostavilo je nesagledive posljedice na obradivim površinama. Kukuruz je zbog suše ove godine najviše stradao i prinosi će biti umanjeni od 20 do 80 posto, a ponegdje će šteta biti i potpuna.
Potvrdio je to Srni nedavno predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvođača RS-a Stojan Marinković. Podsjetio je da se žetva kukuruza očekuje od polovine rujna na parcelama gdje je manje štete, dok se na zemljištima dublje strukture gdje je odrađena puna agrotehnika može očekivati do 30 posto uobičajenog prinosa.
Potražnja i problemi
- Potražnja za kukuruzom u ovom trenutku ne bilježi značajan porast. S obzirom na poprilično desetkovan stočni fond u BiH i Republici Srpskoj, vidjet ćemo kakva će potražnja biti za ovom žitaricom. Očekujemo da će se moći plasirati neke eventualne količine koje budu pretekle s obzirom na nizak rod - rekao je Marinković. Ističe da ima dosta problema na terenu i da je u ovom trenutku rano prognozirati u kojim će opsegu i kako poljoprivrednici zasijati površine tijekom jesenje sjetve. - Iako je Ministarstvo poljoprivrede RS-a uspjelo na vrijeme isplatiti subvencije, kapitalne investicije, povećanje proračuna, a tu je i pomoć koja se realizira s Vladom Mađarske u mehanizaciji i drugo - sve je to korisno i dobro došlo poljoprivrednim proizvođačima, ali na terenu je prisutna neizvjesnost oko zanavljanja jesenje sjetve, oko plasmana pšenice koju imamo - rekao je Marinković Srni. Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača u RS-u za Večernji list ranije je potvrdio da su u nekim dijelovima štete veće od 80 posto. - Prinosi će biti manji i do 90 posto, ima njiva koje su potpuno izgorjele. Prema njegovim riječima, zemlja je pukla više od 10 centimetara pa postoji mogućnost da neće ni biti sjetve pšenice. - Zemlja je toliko isušena da se uopće ne može orati ni pripremati za daljnji rad. U nekim se dijelovima može očekivati da neće biti sjetve pšenice. I tko bude imao novac da je posije, neće to moći fizički uraditi - govori Usorac. Suša je, kaže Usorac, dovela i do manjeg broja grla. - Broj grla smanjuje se jer nemamo hranu za stoku. Možemo uvesti pšenicu i hranu za ljude, ali ne možemo uvesti sijeno i silažu za prehranu stoke. Uvijek računamo koliko grla možemo hraniti, a koliko smo ih primorani prodati. Broj poljoprivrednih proizvođača je, također, manji, a ako se ovakvo stanje nastavi, može se očekivati da će i taj broj dodatno padati. Iznosim vam i konkretan primjer - broj poljoprivrednih proizvođača smanjio se s nekadašnjih 12.000 na 2000, a njih četiri ili pet ima manje od 40 godina. Broj mljekara u RS-u s nekadašnjih 17.600 smanjio se na 2000 - kazao je Usorac za Večernji list.
Europsko izvješće
Situacija, kada je riječ o suši, nije bolja ni u svijetu, potvrdilo je to nedavno izvješće Zajedničkoga istraživačkog centra (JRC) Europske komisije. U izvješću se navodi da je 10. kolovoza 47 posto europskog teritorija doseglo razinu upozorenja na sušu, dok je 17 posto ispitanih regija u stanju pune pripravnosti. Istraživači kažu da su suhi uvjeti povezani s rijetkim oborinama i brojnim toplinskim valovima od svibnja pa nadalje, a koji su utjecali na pad razina rijeka diljem Europe.
Smanjene količine vode također su negativno utjecale na energetski sektor, kako za proizvodnju hidroenergije tako i za rashladne sustave drugih elektrana. Suša je značajno smanjila prinose usjeva, pri čemu su najviše pogođeni kukuruz, soja i suncokret, rekli su istraživači.
