Dok se kampanja zahuktava, a vani biva sve hladnije, građani još uvijek ne znaju kako će ugrijati svoje domove u idućem razdoblju i čime će platiti ogrjev.
Trend kupnje peći na pelet ove sezone otišao je u prošlost zbog poskupljenja i moguće nestašice toga energenta, dok su, kako kažu u radnjama, trenutačno najtraženije peći na čvrsta goriva i električne grijalice.
Vreća peleta je 15 KM, a jednom kućanstvu tijekom dana kada su minusi potrebne su dvije do tri ovakve vreće. To znači da će za grijanje peletom troškovi iznositi do 45 KM dnevno, odnosno i 1200 KM mjesečno. Taj iznos mogu platiti tek rijetki. Za sada je najjeftinije grijanje na struju, ali većinu brine hoće li i ona poskupjeti te, na kraju, hoćemo li je uopće imati dovoljno. Stoga sve više građana alternativu, unatoč skupom ogrjevnom drvu, vidi u peći na čvrsta goriva. Da se sve više građana vraća grijanju na drva, potvrđuju za Glas Srpske u banjolučkoj trgovini Zeus.
- Najviše se odlučuju za "smederevac" koji je i najjeftiniji štednjak na drva i košta 585 maraka. Peći na pelet apsolutno ne traže. Ove godine je takva situacija da se ljudi s peleta prebacuju na drva jer se te peći uglavnom mogu opet vratiti na drva - rekli su u Zeusu. I u FIS-u kažu da se građani sve više prebacuju na grijanje na struju.
- Najveća je potražnja konvektora koji su slični norveškim radijatorima, odnosno rade na istom principu - rekli su trgovci ovog trgovačkog lanca. Navode da cijena digitalnog radijatora od dva kilovata iznosi 219 KM, dok je za radijator na manualno podešavanje od jednog kilovata potrebno izdvojiti 139 KM. Iako prognoze za predstojeću zimu nisu dobre, vlasti nisu ponudile konkretna rješenja za koja je možda i kasno jer je zima već pokucala na vrata. Iako se na prvu činilo kao idealno rješenje, stručnjaci su jasni - grijanje na struju značit će kolaps sustava. Neizvjesna zima pred nama natjerala je mnoge građane da pozovu dimnjačare kako bi aktivirali stara ložišta. Adem Mujezin iz kompanije Ekodimnjačar kazao je za Klix kako ove godine ima više posla jer građani traže alternative za grijanje te pitaju da se provjere i dimnjaci koji nisu korišteni dulje vrijeme.
- Sada se dogodi da nemaju ni rozete, da su zazidane, pa onda moramo spustiti kuglu i kameru kako bismo provjerili da netko još ne koristi dimnjak kada su u pitanju stambene zgrade. Kod privatnih kuća je lakše. Moramo obilježiti i bušiti rupu. Što se tiče toga, ima posla - govori Mujezin. O zanimanju mladih za posao dimnjačara kaže da ono postoji, ali da je teško naći dobre radnike svjesne ovoga posla.
