Slovenija je do kraja rujna izdala 13.914 radnih dozvola građanima iz BiH, od kojih se 8809 odnosi na nove, a 5105 na produljenje već izdanih, piše Večernji list BiH.

Broj izdanih radnih dozvola bh. državljanima u ovoj godini povećan je u odnosu na prethodnu. Predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Zavoda za zapošljavanje Slovenije nedavno su na sastanku u Ljubljani upozorili na praksu pojedinih poslodavaca da ovim institucijama pošalju različit ugovor o radu i to je uvijek na štetu radnika.

Identični ugovori

Na sastanku je razgovarano o takozvanom prvom ugovoru koji je osnova za izdavanje radne dozvole.

- Sugovornici su se složili, tzv. prvi ugovor koji dođe u Agenciju za rad i zapošljavanje BiH i koji Agencija provjerava mora biti identičan ugovoru koji dođe u Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije i na osnovi kojega se izdaje administrativna bilješka, odnosno radna i boravišna dozvola. U praksi je primijećeno da su pojedini poslodavci slali različite ugovore navedenim institucijama, uvijek na štetu radnika, te od sada to više neće biti moguće. Ugovor koji dođe u Agenciju za rad i zapošljavanje BiH morat će imati na sebi odobrenje Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije, što je znak da je isti ugovor dostavljen u obje institucije - navedeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH nakon sastanka.

Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, za Faktor je kazao kako je jedan od osnovnih problema ugovor na slovenskom jeziku koji se daje radniku da ga potpiše, a radnik ne zna što u njemu piše. Zbog toga je još 2019. inicirano uvođenje dvojezičnih ugovora, ali treba proći mnogo vremena dok to i zaživi jer je nužno da bude izmijenjen sporazum o zapošljavanju koji naše dvije države imaju, a to nije moguće bez uključivanja Vlade Slovenije i Vijeća ministara BiH. Problem je upravo i praksa slanja različitih ugovora bh. i slovenskoj nadležnoj instituciji preko kojih ide zapošljavanje.

- Mi dobijemo jedan ugovor, a slovenski Zavod drugi. Mi objavimo oglas i naši ljudi vide jedne uvjete rada, potpišu ugovor, ne čitaju, a zapravo imaju veći fond sati ili im nije plaćen smještaj, različiti su navodi kada je riječ o odmoru i slično. Mi smo tražili da taj prvi ugovor, koji je osnova za sve dalje i na osnovi kojeg se i izdaje radna i boravišna dozvola, bude identičan i s tim su se složili u Zavodu za zapošljavanje Slovenije - kazao je. Ističe kako problemi nisu ni blizu onom obujmu u kojem su bili prije pet-šest godina i da je Slovenija dosta poslodavaca isfiltrirala i napravila "crnu listu" onih koji više ne mogu dostavljati svoje oglase bh. agenciji. No problema i dalje ima.

Policijska istraga

Podsjetimo, 7. lipnja prošle godine slovenska je policija podnijela kaznenu prijavu protiv trojice državljana Slovenije za koje se sumnja da su prevarili 432 građevinska radnika, među kojima prednjače radnici iz BiH. Iz PU Celje naveli su kako je Kriminalistička policija Celje krajem svibnja završila dugotrajnu istragu u vezi sa sustavnim kršenjem osnovnih prava radnika. Istragom je otkriveno da su poslodavci iz Slovenije od ljeta 2011. do ljeta 2019. unajmljivali radnike iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije, a kasnije bi ih, nakon nekog vremena, ponovno zaposlili u nove fiktivne tvrtke. Radnicima nisu isplaćivali plaće ni uplaćivali doprinose. Nažalost, to nije bio izoliran slučaj, dogodio se niz prijevara. •