U prometnim nesrećama u BiH u posljednjih deset godina smrtno je stradalo najmanje 3.000 ljudi, izjavio je u nedjelju Osman Lindov, predsjednik Udruženje inženjera prometa i komunikacija u Bosni i Hercegovini, koje i ove godine raznim aktivnostima obilježava Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog prometa.
Članovi Udruženja inženjera prometa i komunikacija u Bosni i Hercegovini i studenti Fakulteta za promet i komunikacije Univerziteta u Sarajevu su Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog prometa u nedjelju u Sarajevu obilježili porukom "Zapamti, podrži, djeluj", a tim povodom su dijelili i promotivni materijal i letke građanima.
Cilj obilježavanja Dana sjećanja je i skretanje pažnje javnosti na statistiku, najčešće uzročnike, posljedice i troškove prometnih nesreća, ali i ukazivanje na poduzimanje mjera koje mogu utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća.
U prometnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u protekloj 2021. godini, život je izgubilo 255 osoba, a prema nepotpunim statističkim podatcima dosad je u 2022. godini taj broj povećan na 260. Na putevima u BiH ove godine zabilježeno je oko 30.000 prometnih nesreća čiji su najčešći uzroci prekoračenje brzine i prisutnost alkohola u organizmu.
- Tri tisuće Bosanaca i Hercegovaca je u posljednjih deset godina izgubilo živote u prometu. Nažalost to su brojke kojih se podsjetimo za ovakve dane. U međuvremenu vrlo malo radimo na pomoći tim žrtvama, ljudima koji su dali pomoć tim žrtvama kao što su vatrogasci, policajci, timovi hitne pomoći. Stoga, današnji dan obilježavamo kako bismo odali počast i tim ljudima koji su prvi došli pomoći žrtvama, ali i kako bismo upozorili na žrtve u prometu i ono što bi trebalo uraditi da pomognemo obiteljima stradalih - rekao je Lindov koji je pripadnicima vatrogasnih i policijskih službi uručio zahvalnice.
Rekao je da je u BiH neophodno uraditi mnogo toga na cestovnoj infrastrukturi, edukaciji i pomoći službama, kako bi adekvatno reagirali na žrtve u prometu.
- Bosni i Hercegovini nedostaje dobra i kvalitetna cestovna infrastruktura, koja mora biti na zavidnoj razini. Moramo imati zaštitne, odvojene ograde na svim dionicama gdje je potrebno kako bi nas, u slučaju eventualne naše greške, spasile od težeg ozljeđivanja i smrtne posljedice - rekao je Lindov.
Istaknuo je kako u BiH ne postoji organizirana borba protiv stradanja u prometu ni na jednoj razini vlasti.
- Danas gradimo infrastrukturu koja nije sigurna za kretanje. Nije održiva za urbano kretanje. Nemamo adekvatnih pješačkih i biciklističkih staza koje pospješuju sigurnost - rekao je Lindov.
Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog prometa posvećen je sjećanju na milijune poginulih u prometu širom svijeta i izražavaju suosjećanja obiteljima žrtava. Obilježava se već 27 godina širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana u trećoj nedjelji studenoga.
Aldina Ramović, studentica drugog ciklusa na fakultetu za promet i komunikacije, rekla je da će do 2030. godine Svjetski dan imati važnu ulogu pomaganja u postizanju cilja smanjenja broja žrtava na cestama od 50 posto.
- Ovim putem apeliramo na vozače i ostale sudionike u prometu da poštuju propise, prometne znakove i pravila kako bi naš promet bio sigurniji, kako bismo žrtava i prometnih nesreća imali što manje - rekla je Ramović.
Današnjem događaju nazočila je Sunita Bečić, majka dječaka Alija Bečića, učenika šestog razreda O.Š "Aleksa Šantić", koji je prije skoro godinu dana smrtno stradao u sarajevskom naselju Nedžarići, kada ga je udario kamion u ulici koja vodi od škole do kuće, a koja nema nogostup. Nije bila u stanju davati izjave medijima, ali je poručila da nadležni organi nisu ništa uradili od dana kada je njen sin stradao, kako se slična tragedija ne bi ponovila.
