U BiH je u tijeku proces formiranja vlasti na entitetskoj i državnoj razini, u kojem je velika promjena to što u vlasti, po svemu sudeći, neće biti SDA Bakira Izetbegovića, koji je i poražen u izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Jednu od najvećih zasluga za to ima 48-godišnji Elmedin Dino Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda (NiP), koja je u samo nekoliko godina postojanja postala ozbiljna konkurencija SDA u bošnjačkom glasačkom tijelu.
Konaković je u intervju za Index.hr govorio o formiranju nove vlasti.
- Onoga dana kada smo odlučili napraviti stranku Narod i pravda odlučili smo pokušati mijenjati stanje u BiH. Nigdje nismo bježali od vlasti. U 30 gradskih vijeća i 7 županija u kojima smo zastupljeni uvijek smo prihvaćali izazov sudjelovanja u vlasti kako bismo pokazali da se može raditi drugačije. Daytonsko uređenje BiH ne ostavlja puno prostora i usmjerava političko djelovanje, pa je tako HDZ potpuno nezaobilazan politički faktor, naročito nakon nedavne odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Tu nije bilo nikakve dileme jer bez HDZ-a nema uspostave vlasti. Po izboru vodstva u parlamentu BiH se pak moglo vidjeti da je SNSD dio okvira nove vlasti na državnoj razini. Ovo su opcije koje su politička realnost, a mi smo se odlučili uhvatiti u koštac s realnošću, rekao je Konaković.
- Politika je umijeće mogućeg. Također se vodim i onom da mi savršeno ne bude neprijatelj dobrog. Ne volim taj nerealni politički pristup po kojem bi netko drugi jednim potezom trebao riješiti sve probleme i da se onda svi zajedno prebacimo u to savršenstvo. Politika je težak, mukotrpan rad. Imamo primjer naše koalicijske vlasti u Sarajevskoj županiji, gdje smo na čelo županijskih poduzeća postavili odgovorne i kompetentne ljude. Vidjeli smo vrlo brzo da se mogu postići određeni rezultati i pozitivni pomaci.
Što se tiče Federacije BiH, garantiram da će se u svim resorima za koje odgovornost preuzmemo mi vidjeti da se to može raditi drugačije i bolje nego dosad. Dijelovi sustava će se popravljati.
Postoje tu i stalni izazovi, poput ponašanja i kadroviranja koalicijskih partnera, ali mislimo da ćemo i u Federaciji i na nivou države ostaviti trag s prepoznatljivim konceptom NiP-a, koji uključuje i žestoku borbu protiv korupcije. Uvest ćemo transparentnost, objaviti registre zaposlenih, poticaja itd. Želimo to provesti svugdje gdje ćemo sudjelovati u vlasti, pojasnio je.
Na upit hoće li se suradnja osam stranaka plus HDZ u FBiH pokazati kao najveći izazov, kaže kako je proveo 15 godina u SDA, najvećoj stranci u BiH, pa može usporediti.
- Bilo mi je teže izaći na kraj s frakcijskim borbama unutar jedne stranke nego implementirati dogovore različitih stranaka. Kada sam bio premijer SŽ o čemu sarajevska javnost sve zna, imao sam veći problem s tim općinskim organizacijama SDA i njihovim željama nego s koalicijskim partnerima. Još jedno dobro iskustvo je ono koalicije Šestorka od prije četiri godine na nivou SŽ. Završili smo kao Trojka, ali je ta priča izbrusila model u kojem mi s SDP-om i Našom strankom, bez obzira na ideološke razlike, vrlo dobro funkcioniramo.
Moguće je da više stranaka uspostavi zajednički model ponašanja i vladanja, koji se temelji na potpisanom programskom sporazumu, koji se javno prezentira. Sve što smo radili je mjerljivo u odnosu na ono što smo potpisali kao programski sporazum. Uvjeren sam da je moguće da Osmorka opstane, kaže Konaković.
Govoreći o mogućem dogovoru oko izbornog zakona, kaže kako ih je politika HDZ-a u BiH dovela do toga da o izbornom zakonu priča samo kao o problemu Hrvata u BiH.
- Postoji tu više problema. Imamo problem Ustava, pa presuda međunarodnih i domaćih sudova koje se odnose na izborni zakon. U BiH postoji diskriminacija kakve nema nigdje u Europi, a možda ni u svijetu. Naš Ustav je povrijedio prava građana, pa se Bošnjak ili Hrvat iz Republike Srpske ili Srbin iz Sarajeva ili Tuzle uopće ne mogu kandidirati za Predsjedništvo BiH. Po našem viđenju, sve to bismo trebali mijenjati u ograničenim izmjenama Ustava i izmjenama izbornog zakona.
Ja sam jedan od onih političara koji su više puta ponovili da nije fer da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva i to ću reći opet. Interesantno je da je to nekad govorio i Bakir Izetbegović. To su govorili i Fahrudin Radončić i reis Kavazović. Prvi je na to upozorio Haris Silajdžić 2006. godine, upozorivši Željka Komšića da to nije dobra ideja. Silajdžić je tada rekao jednu važnu rečenicu, koju i danas možete vidjeti na YouTubeu: “Ogadit ćete Hrvatima Bosnu i Hercegovinu.”, pojasnio je Konaković.
- Izborni zakon mora biti usklađen s europskim normama i standardima te odrediti pravu mjeru etničkom i građanskom u BiH. Imamo i rješenja, NiP je npr. predlagao da uvedemo četvrtog člana Predsjedništva. Dobre ideje imaju i naši partneri SDP i Naša stranka. Spremni smo sjesti za stol i to riješiti, ali ne na način kako se to dosad radilo. Potpisivali su se nesporazumi, a mi želimo potpisati sporazum. Ako se za nešto opredijelimo, mi ćemo učiniti sve i da to uradimo, naglasio je.
- Moj san je jedan predsjednik BiH koji se bira na izborima na cijelom teritoriju BiH. Biramo ga na temelju njegovog programa i ljudskih kvaliteta, na temelju meritokracije i bez toga da se primarno bavimo njegovom etničkom pripadnošću. To je moja vizija BiH. Bio bih sretan i da nemamo tako veliki koruptivni aparat koji postoji zahvaljujući raznim nivoima vlasti. Istovremeno bi intencija takvog građanskog uređenja podrazumijevala i sve slobode, naročito u vjerskom i etničkom smislu, zbog vrele prošlosti na ovim prostorima, pojasnio je.
- Svjestan sam i toga da se, kad mi počnemo o tome pričati, hrvatski i srpski narod te njihovi predstavnici uplaše na neki način jer Bošnjaka ima brojčano najviše u BiH. Smatrali bi to dominacijom jednog naroda. Znam da to danas nije realno ni moguće izglasati u parlamentima.
Ne prodajem glasačima šarenu lažu tvrdeći da će, ako glasaju za mene, sutra imati građansku BiH, kao što rade neki drugi političari. Ta se odluka može donijeti samo u Parlamentu BiH dvotrećinskom većinom. Svi se oko toga moramo složiti. To je moj san za BiH, ali ja živim realnost i glasačima ne prodajem svoje snove. Trudim se biti pragmatičan i realan političar, tvrdi dalje.
- U razgovorima s HDZ-om smo definirali tri ozbiljna područja u kojima želimo promjene, a jedno je pravosuđe. U Sarajevu već imamo zakon o porijeklu imovine ljudi na javnim funkcijama. Ja moram prijaviti ako sam, recimo, kupio novi auto i kojim sam ga novcem kupio. Dosad nisam surađivao s HDZ-om i ne znam je li njihov pristup iskren, ali dogovorili smo se da idemo u reformu pravosuđa rekao je i pojasnio koja su druga dva područja u kojima su dogovorili prve velike poteze s HDZ-om.
- To je naš euroatlantski put. Važno je pokazati da u Federaciji BiH nema dilema da je to euroatlantski put. Svjesni smo da ćemo s pregovaračima iz Republike Srpske imati problem s ovim “atlantskim” dijelom, odnosno pitanjem NATO-a, ali ćemo tražiti rješenja. Druga stvar su socio-ekonomske reforme, to je ono što ljude u BiH sigurno najviše zanima. Želimo rasteretiti realni sektor i osigurati socijalna davanja grupama građana kojima su najpotrebnija.Planiramo javnosti predstaviti program vlade Federacije BiH s konkretnim projektima, mjerama, rokovima itd. To u SŽ već postoji, mi radimo i evaluaciju ostvarenih mjera. Čini mi se da je HDZ dobronamjeran, pa ćemo vidjeti kako će to funkcionirati u praksi, naglasio je Konaković za Index.
Govoreći o izbori Željka Komšića, kaže kako smatra da je njegov izbor i ustavan i zakonit, ali da nije fer, no ne u prvom njegovom mandatu.
- Taj prvi mandat je bio šansa da se SDP snažno približi hrvatskom narodu u BiH, da uđe u to biračko tijelo. Imao je priliku da se SDP raširi i u Hercegovini i u Posavini. Nadali smo se da je to smisao i svrhe tadašnje Komšićeve kandidature. Ništa se od toga nije dogodilo, rekao je i dodao kako poštuje Komšića, ali u političkom smislu ne misli da se učinilo išta dobro ili da je on napravio išta dobro što bi djeci olakšalo budućnost.
- Komšić je kroz vrijeme potpuno homogenizirao hrvatski narod oko HDZ-a, a politički pluralizam u hrvatskom narodu je vrlo slabo razvijen, pojasnio je.
Dodaje kako nema ambiciju kandidirati se za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
- Cjerojatno i zbog toga što je to funkcija koja ne odgovara mom profilu i energiji u politici. Ja sam čovjek za izvršnu, operativnu vlast. Ambiciozan sam čovjek, dolazim iz sporta i vjerojatno će doći i taj trenutak. Ali ne vidim se kao kandidat za Predsjedništvo u sljedećem mandatu, kaže Konaković.
