Studeni je 2012. godine. Svijet se oporavlja od recesije koja je obilježila 2007., kada je zabilježeno da se nešto veliko kuha u pozadini, a osobito 2008. i 2009. godine, koje se i službeno smatraju recesijskima.
U BiH je te 2012. bilo 58.038 blokiranih računa tvrtki. Koliko je god to tada djelovalo "crno", razmišljanja su išla u smjeru činjenice da će početi oporavak tržišta.
Višedesetljetna borba s krizama
Nažalost, u BiH do pravog oporavka nikad nije došlo. Unutarnje trzavice još su više potaknule probleme u ekonomiji, stanovništvo se iseljavalo, broj blokiranih računa se povećavao. I tako smo praktički u 10 i pol godina dovedeni do toga da pričamo o tome kako je iz BiH otišlo oko pola milijuna stanovnika, dok se broj blokiranih računa gotovo udvostručio i iznosi 101.899. Ekonomski analitičar upućen u situaciju ističe kako se BiH od ranije krize nije uspjela oporaviti. Naprotiv, išla je prema dolje. - Imali smo pucanje nekretninskog balona 2008. godine i znamo koliko je velikih, svjetskih tvrtki tada propalo. BiH je tada djelovala jezivo i veliki broj ljudi želio je pobjeći iz ove zemlje. Tada se nije moglo, pa su mnogi i zbog te činjenice bankrotirali jer nisu mogli zaraditi dodatni novac. A onda su se otvorile granice, prvo zbog ulaska RH u EU, a onda je pomalo i ublažavanje uvjeta za ulazak u razvijene zemlje činilo svoje. Mnogima je taj odlazak u Njemačku, Irsku, Ameriku spasio financijsku situaciju. Vi danas imate situaciju da bismo, da nije dijaspore, već mogli službeno proglasiti recesiju. Jer, što se događa, naših stanovnika nestaje. Oni ovdje više ne mogu funkcionirati, međutim, ne čekaju, nego odlaze u neku zemlju gdje im je bolje, bila to Hrvatska, Slovenija ili pak Njemačka. Onda dijaspora šalje velike količine novca kako bi preživjeli oni koji ostaju i tako se stvara krug koji nas drži iznad vode. Međutim, pitanje je što će se događati sa svjetskim gospodarstvima jer, ako je velika Njemačka u krizi, ako Francuska i Italija donose mjere, ako u Americi cijene nekretnina padaju i do 10, 20 posto, a oni koji su digli kredite sada ih ne mogu prodati po cijeni po kojoj su ih kupili, onda je jasno da se nešto ozbiljno događa. Mi, naravno, i ovu krizu, kao i svaku drugu, čekamo bez jasne strategije - priča nam sugovornik. Komentirao je i brojke, odnosno da se gotovo udvostručio broj blokiranih računa tvrtki.
Brojne procedure
- Netko je jednom rekao - lako je otvoriti tvrtku, ali teško ju je zatvoriti i to je uistinu tako. Procedure su brojne. Mi, nažalost, vidimo da svakog mjeseca galopirajuće raste broj blokiranih računa. Bilo je tu časnih gospodarstvenika koji su se borili do kraja, bilo je tu i onih koji su otvarali i zatvarali tvrtke, nalazeći se u nekim poticajima, namještenim natječajima i slično. Raznih priča tu ima. Međutim, ovako nećemo ići naprijed jer mi uglavnom bilježimo samo statistiku, a konkretnih načina da se izborimo s krizom nema - priča nam. Kaže i da je ključ, kada je općenito ekonomija u pitanju, u novoj političkoj vlasti. - Nova koalicija, osobito na federalnoj razini, počela je s optimističnim najavama, prve izjave išle su u fokusu jačanja ekonomije. Ako ne bude raznih rušenja te koalicije, koja sada vidimo, moglo bi biti pozitivnih pomaka - kazao je.
