Pretjerana upotreba antibiotika, osim što može biti štetna za pojedinca, pridonosi i razvoju rezistencije, piše Večernji list BiH.
Dokazano je da prekomjerna uporaba antibiotika uzrokuje rezistenciju, odnosno otpornost mikroorganizama na dotad učinkovit lijek.
Potrošnja lijekova
U jeku korone potrošnja antibiotika porasla je za 50 posto, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Sada je ona na razini prije pandemije koronavirusa, ali je i dalje zabrinjavajuće visoka. Ogromna potrošnja i primjena antibiotika u liječenju prouzročila je da bakterije sve češće ne možemo liječiti uobičajenim antibioticima, a farmaceutska industrija ne može tako brzo napraviti nove. Liječnici upozoravaju kako su pod pritiscima pacijenata koji misle da svaku respiratornu infekciju rješava upravo antibiotska terapija. Ističu da ona nekad zna napraviti više štete nego koristi.
Podsjetimo, i prije pojave koronavirusa govorilo se o problemu antibiotske rezistencije, a taj problem kulminirao je 2020. godine kada se COVID, iako virusna bolest, liječio isključivo antibioticima. Bakterije su postale otporne na antibiotska djelovanja, a liječnici sada sve češće upozoravaju na problem da antibiotici nisu djelotvorni u liječenju i pozivaju na racionalniju upotrebu. Prim. dr. Mladen Šukalo, specijalist obiteljske medicine, za BHRT je rekao kako liječnici nerijetko podliježu i pritiscima korisnika usluga. - Nerijetko podliježemo i pritiscima korisnika naših usluga. Radi se posebno o roditeljima, pa postoji strah i bojazan da se nešto ne iskomplicira, onda se javlja želja da se problem riješi antibiotikom. Slična priča je i kod odraslih - kazao je. Načelnica Službe farmacije u Institutu za javno zdravstvo RS-a Mirjana Đermanović kazala je kako zabrinjava povećana upotreba rezervnih antibiotika. - Kada kažem da zabrinjava povećana upotreba rezervnih antibiotika, mislim na antibiotike koje koristimo tek kada iscrpimo ostale terapijske mogućnosti, tako da bih rekla da je neracionalna upotreba bila na različitim razinama - kazala je načelnica Službe farmacije u Institutu za javno zdravstvo RS-a. Iz Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske upozorili su da je nekoliko odjela Kliničkog centra Banje Luke upozorilo na nedjelotvornost antibiotika, koji su inače prije bili sastavni dio terapija, te da je ovo problem koji će se morati sustavno rješavati. - Bili smo u situaciji kada su se antibiotici koristili prilično neselektivno. Bio je takav psihološki pritisak i bilo se liječnicima teško oduprijeti, a to je veliki problem koji će nas posebno dočekati u budućnosti - kazao je za navedeni medij ministar zdravstva i socijalne zaštite RS-a Alen Šeranić. Liječnici ističu kako često davanje antibiotika kod virusnih oboljenja napravi više štete nego koristi jer antibiotici dodatno naruše imunitet organizma.
Pretjerana upotreba
Podsjetimo, prekomjerna upotreba antibiotika pomogla je mikrobima da postanu otporni na mnoga liječenja, a novih se antibiotika u laboratorijima razvija alarmantno malo. Visoke razine (iznad 50 posto) otpornosti uočene su kod bakterija koje obično uzrokuju za život opasne bolničke infekcije krvi, kao što su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp, navedeno je u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije temeljenom na podacima iz 87 zemalja u 2020. godini. Te infekcije često zahtijevaju liječenje antibioticima "posljednje crte obrane", lijekovima koji se koriste kada svi drugi antibiotici zakažu. Otprilike osam posto infekcija krvotoka prouzročenih bakterijom Klebsiella pneumoniae postalo je otporno na ključnu skupinu lijekova posljednjeg izbora zvanu karbapenemi, navodi se u izvješću. Stope antimikrobne rezistencije (AMR) i dalje su vrlo visoke, a antibiotici iz skupine "posljednje crte obrane" počinju gubiti snagu, kazala je dr. Carmen Pessoa-Silva, voditeljica Globalnog sustava praćenja antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije, na konferenciji za novinare.
