• Short title article: Puno šećera

Gazirana pića predstavljaju izvor „praznih” kalorija, a dobro je poznato da se pretjerani unos ovih tvari povezuje s povećanim rizikom za razvoj brojnih kroničnih bolesti.

Osim toga, takvi napitci nerijetko sadrže i sintetske aditive poput konzervansa i bojila za koje postoje dokazi kako u djece uzrokuju i pojačanu hiperaktivnost, piše Ordinacija.hr.

ŠTO NAM GOVORE PREPORUKE O UNOSU ŠEĆERA KOD DJECE?

Znanstvenici se slažu da djeca ne bi trebala unositi više od 10% energije porijeklom iz dodanih šećera. To bi značilo da dijete u dobi 4 do 8 godina kojem dnevno treba 1600 kcal ne bi trebalo unijeti više od 130 kcal iz šećera odnosno 32 grama ili 6 žličica. Za usporedbu, samo jedna velika čaša popularnog gaziranog napitka tamne boje, sadrži čak 39,2 grama ili skoro 8 žličica šećera. Nove preporuke Svjetske zdravstvene organizacije još su strože te ograničavaju unos šećera na ne više od 5% ukupnog unosa energije.

Poražavajuća je činjenica da djeca danas piju otprilike 30 puta više gaziranih pića nego 1950. godine. Studija koju je provelo Američko udruženje za bolesti srca pokazala je da djeca u dobi 1 do 3 godine obično konzumiraju 12 žličica šećera dnevno (60 g) kroz razne napitke, slastice i industrijski prerađene proizvode. Djeca u dobi 4 do 8 godina unose prosječno 21 žličicu šećera dnevno, a adolescenti u dobi 14 do 18 godina unose 34 žličice.

To ukazuje da djeca i adolescenti unose tri puta više šećera od preporučene granice unosa.

POSLJEDICE PREKOMJERNOG UNOSA ŠEĆERA

Najpoznatiji problem koji donosi prekomjerni unos šećera u djece zasigurno je prekomjerna tjelesna masa i pretilost. Suočeni smo sa sve većom učestalošću pretilosti u djece diljem svijeta pa tako i u našoj zemlji. Naime, novi rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)” pokazuju da čak 35,0% naše djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. Prekomjerna tjelesna masa i pretilost svjetski su problem epidemijskih razmjera i procjenjuje se da će do 2050. godine, ako se ništa ne poduzme, 9 od 10 odraslih i 2/3 djece imati problema sa suvišnim kilogramima.

Međutim, i neke druge bolesti, kao što su dijabetes, masna jetra, osteoporoza, dislipidemija te karijes povezuju se s dugoročno prekomjernim unosom određenih vrsta šećera kod djece. Osim toga, prema novom istraživanju čiju su rezultati prošle godine objavljeni u znanstvenom časopisu Nutrients, konzumacija napitaka zaslađenih šećerom povezana je i s lošijom izvršnom funkcijom kod djece. Izvršna funkcija predstavlja zajednički naziv za niz međusobno povezanih kognitivnih procesa (planiranje, vremenska organizacija ponašanja, anticipacija cilja, započinjanje aktivnosti, nadgledanje aktivnosti, sposobnost inhibiranja ili odgađanja odgovora, evaluacija odgovora, kognitivna fleksibilnost) potrebnih za svrhovito, prema cilju usmjereno ponašanje koje se značajno razvija u dobi od 6 do 10 godina.

U istraživanju je sudjelovalo 6387 djece u dobi od 6 do 12 godina, a rezultati su pokazali da djeca su koja su pila zaslađene napitke 2 ili više puta tjedno imala veći rizicima od poteškoća u izvršnoj funkciji u odnosu na djecu koja nisu konzumirala zaslađene napitke.

Stoga, ako bismo morali izabrati samo jednu vrstu pića koju djeci treba ograničiti, to bi zasigurno bila gazirana pića (zajedno sa sportskim i energetskim napitcima).