Za 20 godina svaki treći stanovnik Njemačke bit će migrant ili će imati migrantske korijene, procijenio je ovih dana direktor istraživačkog odjela za migracije njemačkog saveznog Instituta za tržište rada (IAB) Herbert Brücker.

Kako je kazao u intervjuu njemačkom dnevniku Die Welt, već sada je četvrtina njemačkog stanovništva migrantskog porijekla, a do 2040. godine udio migrantskog stanovništva u Njemačkoj iznosit će najmanje 35, a možda i više od 40 posto. Piše Večernji.hr.

U velikim gradovima poput Frankfurta, primjerice, udio migranata i stanovnika migrantskog porijekla bit će još i veći i iznosit će između 65 do 70 posto, procjenjuje ovaj njemački ekonomist i stručnjak za migracije, objašnjavajući da će Njemačka u budućnosti postati etnički još raznolikija nego što je sada. "Ono što je sada karakteristično za velike gradove, uskoro će postati normalno za cijelu zemlju", smatra Brücker.

Naime, to je jedini način da Njemačka sačuva rast svog gospodarstva. Brücker je izračunao da Njemačka, ako želi očuvati stabilnost svog gospodarstva, treba oko 400 tisuće useljenika godišnje sve do 2060. godine. Ali tu se Njemačka suočava s ozbiljnim problemom, s obzirom na to da se tradicionalni njemački bazen radne snage u južnoj, jugoistočnoj i istočnoj Europi polako prazni, tako da će Njemačka, ako želi izbjeći gospodarski pad, morati privući nove radnike, s naglaskom na visokokvalificiranu radnu snagu, iz drugih krajeva svijeta. Drugim riječima, Njemačka se, ako želi sačuvati svoju gospodarsku rast, mora otvoriti za iseljenike iz drugih država svijeta.

Brücker smatra kako bi Njemačkoj u tom pogledu kao pozitivan primjer mogao poslužiti Portugal, koji je posljednjih godina privukao na desetke tisuća radnika iz azijskih zemalja, ponajprije Indije, Bangladeša i Nepala. Oni se mogu nadati i portugalskoj putovnici nakon što pet godina rade i u državnu blagajnu uplaćuju poreze i doprinose, a nakon dobivanja državljanstva, otvaraju im se vrata europskog tržišta rada. Brücker je uvjeren da je to dobro za Portugal, a u tome ne vidi ništa loše ni za Europu.

Njemačka, koja po ocjeni Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nije osobito konkurentna na globalnoj razini kada se radi o visokokvalificiranoj radnoj snazi, već je poduzela prve korake kako bi poboljšala svoju konkurentnost u tom pogledu. Prije nekoliko mjeseci njemački je Bundestag usvojio paket useljeničkih zakona, koji olakšava deportaciju odbijenih tražitelja azila i policijski nadzor onih za koje se procijeni da su opasni, no ključ novog zakonodavnog paketa je olakšavanje useljavanja visokokvalificirane radne snage. Oko toga je njemačka politika uglavnom složna. Njemačka je novim zakonima olakšala useljavanje ne samo visokokvalificiranih radnika i stručnjaka, nego i svih onih koji u Njemačkoj pronađu zaposlenje koje odgovara njihovoj kvalifikaciji. Istodobno je olakšan postupak potvrđivanja njihovih diploma i stručnih kvalifikacija. Stranci sa stručnom kvalifikacijom sada mogu doći u Njemačku kako bi ondje tražili posao, a njemački poslodavac koji želi zaposliti radnika koji ne dolazi iz članica EU ne mora više dokazivati da na europskom tržištu radne snage nije uspio pronaći odgovarajućeg radnika.

Time je njemačka politika uspjela očuvati pragmatičan odnos prema ovom pitanju, premda je migrantska kriza proteklih godina izazvala duboke podjele i sukobe, na čemu je profitirala isključivo radikalna desnica, koja je po prvi put nakon Drugog svjetskog rata postala ozbiljna politička snaga, osobito u istočnom dijelu zemlje. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je prije četiri godine, na vrhuncu izbjegličke krize, donijela dalekosežnu odluku o otvaranju vrata za više od milijun izbjeglica, ustrajava na stajalištu da useljenicima preko radnih i studentskih viza treba dati priliku da legalnim putem dođu u Njemačku, unatoč žestokim kritikama desničarske Alternative za Njemačku.

Ispravnost takvog stava potvrđuju i podaci o integraciji migranata u Njemačkoj, naročito kada je riječ o obrazovanju migranata i njihovoj integraciji na tržištu rada. Pokazalo se, naime, da integracija migranata u njemačko društvo napreduje bolje nego što se očekivalo, a od više od milijun migranata koji su 2015. i 2016. godine došli u Njemačku njih 400 tisuća u međuvremenu je našlo posao ili se obrazuje za radno mjesto. Time se ostvarila povijesna rečenica kancelarke Merkel iz 2015. godine "Mi to možemo". Migranti su jedan od temelja njemačkog gospodarstva, najvećeg u Europi, a čini se da će to ostati i u budućnosti.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com

Najnovije svijet