Novi koronavirus je mutirao i u svijetu dominira njegova varijacija koja je, prema zaključku istraživačkih timova iz Amerike i Velike Britanije, od tri do šest puta zaraznija od originalnog soja ovog virusa podrijetlom iz Kine.
Varijacija koja danas uzrokuje pandemiju korone nazvana D614G pokazala je veću zaraznost, više virusno opterećenje u gornjem dišnom sustavu oboljelih, ali zasad, srećom, ne i teže simptome bolesti COVID-19.
Rad iz Cella
Takvi su zaključci proizašli iz znanstvenog istraživačkog rada objavljenog u magazinu Cell, a proveli su ga stručnjaci Los Alamos National Laboratoryja, Duke Universityja i University of Sheffield’s COVID-19 Genomics UK research groupa. Ova tvrdnja izazvala je polemike svojim predistraživačkim objavama još u svibnju, a nedavnim porastom broja oboljelih u nizu zemalja, pa tako i u nas, rasplamsala se rasprava je li se korona vratila drukčija i opasnija ili je virus oslabio. Piše Večernji.hr.
Nakon prvotnih kritika, znanost je nastavila istraživati ovaj soj novog koronavirusa te su analizirali podatke 999 pacijenata hospitaliziranih u Velikoj Britaniji zbog COVID-19. Uz taj “dodatak” objavljen je ovaj rad te je rečeno da su znanstvenici na tom uzorku potvrdili kako su pacijenti sa spomenutom varijantom virusa u sebi imali više čestica virusa, ali ne i ozbiljniju kliničku sliku odnosno teže simptome bolesti.
– Mutacije virusa nešto su što se događa stalno, a ovaj primjer promjene aminokiseline na položaju 614 spike glikoproteina je tipičan. Dok je ta varijanta u početku epidemije bila iznimno rijetka, sada je na nekim, no ne i svim mjestima u svijetu postala dominantna. Ono što pokazuju prve objavljene analize je da ova nova varijanta proizvodi veću količinu virusnih čestica te da se zbog toga izgleda brže i uspješnije širi, no da ne uzrokuje teže oboljenje. Je li uzrok veće učestalosti blažih oblika bolesti širenje te nove varijante virusa ili je riječ o sezonalnosti virusa, u ovom je trenutku još teško znati – komentira prof. dr. Gordan Lauc napominjući da se ovaj soj D614G pojavio u Europi, no u ožujku je njegova učestalost bila vrlo mala.
Kaže da sekvenciranje virusa izoliranog iz novih slučajeva oboljelih još uvijek nije, koliko zna, provedeno u Hrvatskoj pa ne znamo je li porast broja slučajeva povezan s tim novim sojem. Da li broj oboljelih raste jer dominira taj mutirani soj koji se lakše širi, nitko se još ne usuđuje zaključivati, kao ni kalkulirati je li riječ o soju koji uzrokuje lakši oblik bolesti. Do jučer se isticalo kako u nas nema oboljelih na respiratoru, a potom je prema informacijama iz Stožera zbog COVID-19 četvero od 88 hospitaliziranih završilo na respiratoru. Ono što će struka i danas ponavljati jest da se na temelju “proljetne epizode” epidemije može reći da većina ljudi ima blažu kliničku sliku bolesti te da su na kućnom liječenju i nemaju potrebu biti u bolnici, u kojoj završi do 20 posto oboljelih od korone. Nastavak epidemije novog koronavirusa u Hrvatskoj donio je ponovno takvu sliku – kućno liječenje kod većine te dio ljudi čiji su simptomi takvi da moraju biti u bolnici. No,nema zaključaka o soju koji prevladava, je li drukčiji i što možemo očekivati jer, kako nam je ranije rekla prof. dr. sc. Alemka Markotić, praćenjem epidemiološke i kliničke situacije tek će se moći takvo nešto zaključiti. Pojedini pretpostavljaju da bi moglo doći do takozvanog slabljenja virusa, potom do njegove genetske promjene pa do manjih doza u prijenosu virusa jer se u ovo doba godine više boravi na otvorenom.
Više se replicira
Također se podvlači da virusi generalno mutiraju i da svaka mutacija ne znači da će bolest drukčije izgledati i kod oboljeloga. Zaključak da trenutačno dominantan soj u pandemiji ne uzrokuje težu bolest još se “drži na ledu” pa tako svjetski mediji prenose i izjavu američkog autoriteta dr. Anthonyja Faucija koji je rekao da nije dokazana poveznica s težom kliničkom slikom oboljelih.
Potvrdio je, pak, da podaci pokazuju kako se ovaj mutirani virus više replicira. Studija, ali i komentar dr. Faucija, citirana su tema, posebice u SAD-u jer je tamo oboren još jedan neslavan rekord, 50 tisuća novih slučajeva u danu.
Stoga se razmatra je li to cijena otvaranja i suživota s novim koronavirusom ili dominira upravo njegova zaraznija izmijenjena forma te čini da se bolest brže i lakše širi.
