Broj pozitivnih PCR testova nije skroz pouzdan pokazatelj broja oboljelih od Covida-19, što se vidi po velikom nesrazmjeru broja potvrđenih slučajeva i umrlih u prvom valu i sada. Zato bi broj pozitivnih slučajeva na koronavirus trebao biti samo informacija za stručnjake koji ju znaju tumačiti, ustvrdio je za Glas Slavonije Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Gordan Lauc.
On se ovom izjavom pridružio sve većem broju zagovornika teze da svakodnevno izvještavanje o broju zaraženih i preminulih od koronavirusa više šteti javnosti od same zaraze te da treba prestati bombardirati javnost tim podacima.
“U posljednje vrijeme svjedočimo paničnim reakcijama nekih zemalja koje su posljedica isključivo PCR testiranja, a ne i stvarnog broja bolesnih ljudi. Karantenu i mjere ograničavanja kontakata među ljudima uveli smo u ožujku da bismo spriječili raspade zdravstvenih sustava koje smo vidjeli u Wuhanu, Bergamu te u New Yorku. No broj pozitivnih PCR testova nije jako pouzdan pokazatelj broja bolesnih ljudi, što vidimo iz velikog nerazmjera broja potvrđenih slučajeva i umrlih ljudi u prvom valu i sada. To je tako ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Postoji više mogućih objašnjenja za tu razliku, no razlika neupitno postoji.
Zbog toga bi broj pozitivnih slučajeva trebao biti samo informacija za stručnjake koji ju znaju tumačiti, a ne podloga za osobni strah, ili donošenje ishitrenih odluka. U čitavoj Europi broj teško bolesnih ljudi još je uvijek vrlo mali. Primjerice, u Hrvatskoj je iskorišteno svega oko tri posto respiratora, tako da nam zdravstveni sustav sigurno u ovom trenutku uopće nije blizu granice na kojoj bi bilo potrebno poduzimati bilo kakve oštrije mjere od ovih koje su sada na snazi.”
“Djeca nam idu u školu već treći tjedan, a broj slučajeva je u padu. Bolest COVID-19 nije bezopasna, i još uvijek se može dogoditi da s dolaskom zime situacija postane značajno gora, no situacija je za sada potpuno pod kontrolom i možemo se nadati da će i ovakve vrlo blage mjere koje su na snazi u Hrvatskoj biti dovoljne da bez većih žrtava dočekamo kraj pandemije, a za koji se osobno nadam da bi mogao biti u travnju ili svibnju sljedeće godine”, uvjeren je Lauc.
Urednik BBC-jeve zdravstvene rubrike, Fergus Walsh, također je jedan od onih koji tvrde da je svakodnevno izvještavanje o oboljelima besmisleno te da je vrijeme da se vratimo normalnom životu. Navodi kako u Velikoj Britaniji svakodnevno od raka prostate umre 30 muškaraca, a 30 žena zbog raka dojke, dok zbog koronavirusa umre svega deset osoba, unatoč velikom broju zaraženih.
Sličan stavi ima i ugledni hrvatski znanstvenik Ivica Đikić. “Samo goli brojevi uistinu utječu na ljude, na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti te da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti. Tu mislim na izvještavanje o tjednim trendovima u određenim područjima”, smatra Đikić.
U Hrvatskoj je u prva tri mjeseca epidemije otkriveno 2200 zaraženih koronavirusom, a od toga je umrlo njih stotinu. Od kraja svibnja do danas bilo je 8300 zaraženih te 86 preminulih osoba. U drugom valu obolijevaju većinom mlađe osobe kod kojih bolest kraće traje, a manje je hospitaliziranih. Od početka epidemije postotak umrlih, u odnosu na broj zaraženih, u Hrvatskoj iznosi 1,68 posto, dok je u svijetu prosjek 3,6 posto, piše Glas Slavonija.
“Da izlaženje u javnost s golim brojevima ima prije svega psihološku dimenziju, i to kako bi se javnost na taj način dodatno discipliniralo i držalo pod epidemiološkim mjerama, neslužbeno će vam priznati i epidemiolozi koji se, primjerice, žestoko bore da se u medijima ne ide s postotcima zaraženih od gripe i onih od bolesti COVID-19, jer bi se vidio golem nerazmjer. Naime, podatak iz lipnja govori da je u sezoni 2019./2020. na području Osječko-baranjske županije bilo 2580 osoba s infekcijom gripe, što je gotovo 20 puta više zaraženih nego koronavirusom. No, pogledajte i sljedeći podatak. Od 133 zaraženih koronavirusom do početka lipnja njih devetero je umrlo, a od 2580 zaraženih gripom nije umrla nijedna osoba. To vam govori koliko je koronavirus ozbiljnija i opasnija infekcija, i koliko je važan oprez”, upozorio je dr. sc. Tomislav Dijanić.
