• Short title article: Što sve pripremiti

Priprema za izvanredne situacije nije paranoja, već odgovorno ponašanje. Imati odgovarajuće zalihe i plan može značajno smanjiti stres i povećati šanse za sigurno preživljavanje kriznih situacija.

U današnjem nesigurnom svijetu, priprema za izvanredne situacije postaje sve važnija. Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljenom u srijedu.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvještaju. Također se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti "od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti". U nastavku detaljno obrađujemo što bi građani trebali imati u svojim domovima i na što trebaju obratiti pozornost pri pripremi za krizne situacije. PRenosi Večernji.hr.

Zašto je važno imati zalihe?

Priprema zaliha za izvanredne situacije ključna je za preživljavanje i održavanje kvalitete života u kriznim vremenima. Bez obzira radi li se o ratu, prirodnoj katastrofi ili pandemiji, imati odgovarajuće zalihe može značiti razliku između sigurnosti i neizvjesnosti. Zamislite situaciju gdje danima nemate pristup trgovinama ili tekućoj vodi - vaše zalihe postaju vaša životna linija.

Osnovne namirnice i voda

Prva stavka na popisu zaliha su osnovne namirnice. Preporučuje se imati zalihu hrane za najmanje 14 dana za sve članove kućanstva. To uključuje:

  • Konzerviranu hranu (povrće, voće, meso, riba)
  • Suhu hranu (riža, tjestenina, brašno, šećer, sol)
  • Dehidriranu hranu
  • Energetske pločice
  • Dječju hranu (ako je potrebno)

Važno je odabrati namirnice s dugim rokom trajanja i redovito ih rotirati kako bi uvijek bile svježe.Važno je pažljivo odabrati namirnice s dugim rokom trajanja kako bi se osigurala njihova upotrebljivost tijekom dužeg vremenskog perioda. Međutim, samo dugi rok trajanja nije dovoljan - ključno je redovito pregledavati i rotirati zalihe. To znači da starije namirnice treba koristiti prve, a nove dodavati na kraju. Ovaj pristup osigurava da su namirnice uvijek svježe i sigurne za konzumaciju kada ih zatrebate. Rotacija zaliha također vam omogućuje da primijetite bilo kakve promjene u pakiranju ili kvaliteti proizvoda, što može ukazivati na potencijalne probleme. Redovita provjera datuma isteka i fizičkog stanja namirnica pomoći će vam da održavate visoku kvalitetu svojih zaliha i smanjite rizik od kvarenja ili gubitka hranjivih tvari.

Voda je apsolutno neophodna za preživljavanje. Preporučuje se imati najmanje 3 litre vode po osobi dnevno za piće i higijenu. Za četveročlanu obitelj to znači najmanje 168 litara vode za 14 dana. Osim flaširane vode, korisno je imati i tablete za pročišćavanje vode. Alternativno, možete naučiti metode pročišćavanja vode kao što su prokuhavanje ili destilacija, koje mogu biti korisne u dugoročnim kriznim situacijama.

Zdravlje i higijena

Zaliha lijekova i pribora za prvu pomoć je ključna. To uključuje:

  • Propisane lijekove za sve članove obitelji (najmanje 30-dnevna zaliha)
  • Lijekove bez recepta (protiv bolova, za snižavanje temperature, protiv proljeva)
  • Komplet za prvu pomoć
  • Dezinfekcijska sredstva
  • Maske za lice
  • Održavanje higijene je važno za zdravlje, posebno u kriznim situacijama. Zalihe bi trebale uključivati:
  • Sapun
  • Šampon
  • Zubnu pastu i četkice za zube
  • Toaletni papir
  • Vlažne maramice
  • Sredstva za dezinfekciju
  • Ženske higijenske proizvode
  • Energija, svjetlost i komunikacija

U slučaju nestanka struje, važno je imati alternativne izvore energije i svjetlosti:

  • Baterijske ili ručno punjive svjetiljke
  • Rezervne baterije
  • Svijeće
  • Šibice ili upaljači
  • Prijenosni generator (ako je moguće)
  • Solarni punjači za mobilne uređaje
  • Održavanje komunikacije je ključno u kriznim situacijama. Preporučuje se imati:
  • Prijenosni radio na baterije
  • Mobilne telefone s rezervnim baterijama ili prijenosnim punjačima
  • Zviždaljku za signalizaciju

Važno je unaprijed dogovoriti plan komunikacije s obitelji. Odredite kako ćete stupiti u kontakt ako se razdvojite i gdje ćete se sastati u slučaju evakuacije.

Dokumenti, alati i ostale potrepštine

Kopije važnih dokumenata trebaju biti spremne za brzo uzimanje u slučaju evakuacije. To uključuje osobne iskaznice, putovnice, rodne listove, vjenčane listove, zdravstvene iskaznice, polise osiguranja i bankovne podatke. Preporučuje se imati i fizičke kopije i digitalne verzije pohranjene na USB-u ili u oblaku.

Osnovni alat i oprema mogu biti od velike pomoći:

  • Višenamjenski nož
  • Otvarač za konzerve
  • Ljepljiva traka
  • Užad
  • Vreće za spavanje ili deke
  • Promjena odjeće za sve članove obitelji

U kriznim situacijama, elektronički sustavi plaćanja mogu biti nedostupni. Preporučuje se imati određenu količinu gotovine u manjim apoenima.U kriznim situacijama, elektronički sustavi plaćanja mogu postati nepouzdani ili potpuno nedostupni. Bankomati bi mogli ostati bez novca, a trgovine možda neće biti u mogućnosti prihvaćati kartice. Zbog toga se preporučuje imati određenu količinu gotovine u kući, prvenstveno u manjim apoenima.

Manji apoeni su praktičniji jer olakšavaju plaćanje u situacijama gdje trgovci možda neće moći vratiti ostatak. Osim toga, važno je gotovinu čuvati na sigurnom mjestu, raspodijeljenu u nekoliko manjih paketa, kako biste smanjili rizik od gubitka ili krađe. Također, razmislite o tome da dio gotovine držite u stranoj valuti, poput eura ili dolara, jer bi u određenim okolnostima mogla biti korisnija od domaće valute. Ne zaboravite na posebne potrebe članova obitelji kao što su dječje pelene, hrana za kućne ljubimce ili posebna medicinska oprema.

Psihološka priprema i održavanje zaliha

Osim fizičkih zaliha, važno je pripremiti se i psihološki za krizne situacije. Razgovarajte s obitelji o mogućim scenarijima i kako se nositi s njima. Prakticiranje tehnika opuštanja i meditacije može pomoći u smanjenju stresa tijekom krize.

Važno je redovito pregledavati i obnavljati zalihe. Provjeravajte datume isteka roka trajanja i zamijenite proizvode koji su pri kraju. Preporučuje se napraviti popis svih zaliha s datumima isteka roka trajanja.

Planiranje evakuacije i edukacija

Osim prikupljanja zaliha, važno je imati plan evakuacije. Odredite sigurno mjesto za okupljanje obitelji i unaprijed dogovorite načine komunikacije. Redovito educirajte članove obitelji o korištenju zaliha i provodite vježbe evakuacije. Ovo će pomoći svima da budu spremni u slučaju stvarne krize.

Priprema za izvanredne situacije nije paranoja, već odgovorno ponašanje. Imati odgovarajuće zalihe i plan može značajno smanjiti stres i povećati šanse za sigurno preživljavanje kriznih situacija. Međutim, važno je napomenuti da ove pripreme ne bi trebale izazvati paniku. Umjesto toga, trebale bi pružiti mir i sigurnost znajući da ste spremni za različite scenarije.

Zapamtite, priprema je proces, a ne jednokratna aktivnost. Redovito ažurirajte svoje zalihe, preispitujte svoje planove i prilagođavajte ih prema potrebi. Svaka mala priprema koju napravite danas može značiti veliku razliku sutra. Europska komisija i Državna uprava za zaštitu i spašavanje redovito ažuriraju smjernice za pripremu u izvanrednim situacijama, pa je preporučljivo pratiti njihove službene kanale za najnovije informacije i savjete. Budite informirani, budite pripremljeni i ostanite sigurni.

Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Youtube, TikTok