Procurili su Facebookovi dokumenti o zabranjenoj, odnosnoj “crnoj listi” osoba i organizacija čija se objava ili glorificiranje jednostavno zabranjuje u sklopu politike sprečavanja širenja mržnje na ovoj društvenoj mreži.

Na tome popisu poveći je broj i osoba iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, a uglavnom se ta zabrana odnosi na nacionalističke i radikalne pokrete, terorističke organizacije te bliske im podružnice koje djeluju na ovim prostorima. Pa, ipak, taj izbor, koji je skrojen po čudnim kriterijima te se poziva i na određene odluke sudova ili drugih institucija, izazvao je različite ocjene i komentare. Kada se na pretraživanju ovoga dokumenta utipka engleska varijanta naziva dijela BiH (Bosnia), onda se dobiju samo tri organizacije čije je promoviranje zabranjeno uz oznake “terorizam” i “govor mržnje”. To su organizacije “Bosanska idealna futura”, koja je svrstana u terorističke organizacije povezane s Al-Kaidom, kao i “Taibah International - Bosnia”, koja se smatra ogrankom svjetske organizacije koja se nalazi na posebno dizajniranoj listi američkog ministarstva riznice. Uz ove dvije organizacije, koje su radile pod krinkom humanitarnoga rada i bile povezane s financijerima iz Saudijske Arabije, a u suštini su bile pokriće za financiranje mreže terorizma, uključujući i kupnju naoružanja za izvođenje terorističkih akcija, s etiketom “Bosnia” nalazi se i “Bosanski pokret nacionalnog ponosa” čije je djelovanje i promoviranje na Facebooku onemogućeno, piše Večernji list BiH.

Šestorica iz Haaga

“Nema te političke ili teorijske konstrukcije koja može biti važnija od naroda i, kako bi se riješila ona mala pitanja, moraju se prvo velika i hitna pitanja riješiti. Da povratimo Bosnu Bošnjacima naš je primarni cilj i to je zadatak za koji svu snagu dajemo”, ideološka je podloga ovoga Bosanskog pokreta nacionalnog ponosa. I druge ekstremističke i zločinačke skupine, poput Crne legije, Hrvatskih nacionalista, ustaša..., nalaze se na popisu zabranjenih organizacija na Facebooku. Zanimljivo je istodobno kako u tom društvu uopće nema četnika, ali ni niza drugih organizacija i osoba. Na tome popisu, primjerice, nema Slobodana Miloševića, ali ima čelnika Herceg Bosne Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Brune Stojića, Berislava Pušića, Valentina Ćorića i Milivoja Petkovića. Čak i ovaj Facebookov popis djelomično se korigira, a to ovisi i o moderatoru ove društvene mreže i lokalnim pravilima. U suštini, kako bi odbacio optužbe da pomaže teroristima u širenju propagande, Facebook već dugi niz godina zabranjuje korisnicima slobodno govoriti o ljudima i skupinama za koje kažu da promiču nasilje. Čini se da ta ograničenja potječu još od 2012. godine, kada je, suočen s rastućom uzbunom u Kongresu i Ujedinjenim narodima zbog internetskog novačenja terorista, Facebook svojim standardima zajednice dodao zabranu “organizacija s evidencijom terorističkih ili nasilnih kriminalnih aktivnosti”. Ovo skromno pravilo od tada je preraslo u ono što je poznato kao politika opasnih pojedinaca i organizacija, sveobuhvatan skup ograničenja na ono što gotovo 3 milijarde korisnika Facebooka može reći o ogromnom i stalno rastućem popisu osoba i organizacija koji se smatraju izvan nje.

Ne znaju zašto su kažnjeni

Posljednjih godina ova se politika sve brže primjenjivala, uključujući čak i poteze protiv predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa, te je preuzela gotovo nedržavnu moć na društvenoj mreži. No, takva Facebookova politika naišla je na brojne kritike jer je dovela do ograničavanja osobnih sloboda uime protuterorizma. Tako je Facebookova politika, komentiraju analitičari, postala neodgovoran sustav koji nerazmjerno kažnjava određene zajednice. Na taj način Facebook je na svoje popise stavio više od 4000 ljudi i skupina, uključujući političare, pisce, dobrotvorne organizacije, bolnice, stotine glazbenih izvođača i davno umrle povijesne osobe, poput Adolfa Hitlera i Mussolinija, Osamu bin Ladena. Unatoč pozivima da Facebook iziđe javno s tim popisom, to se nikada nije službeno dogodilo. A onda je došlo do Faceleaka. Potajno je procurila “crna lista”, nakon koje su se korisnici ove usluge mogli informirati, barem i na ovaj način kada im prijeti opasnost od brisanja objave ili pak suspendiranja računa jer su nekoga na njemu hvalili ili glorificirali. No, s druge strane, Facebook i dalje odbija objaviti “crnu listu”, čime korisnike dovodi u gotovo nemoguću poziciju govoreći im da ne mogu objavljivati statuse o opasnim skupinama i pojedincima, ali ih odbija javno identificirati.