Koliko ćemo dugo biti zaštićeni od koronavirusa nakon što se cijepimo i koliko će imunitet odbijati nove viruse u onih koji su već preboljeli koronu, hoće li nas cjepivo štititi i protiv novih sojeva te dolazi li olakšanje u borbi protiv covida-19, još je uvijek prerano reći.

Naime, otkako je 31. prosinca 2019. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prvi put prijavljena upala pluća nepoznatog uzroka otkrivena u Wuhanu, a dvadesetak dana kasnije započele i prve mjere prevencije i zaštite od novog koronavirusa u međunarodnim i zračnim lukama, svijet se našao na prekretnici, piše Živim.hr.

Europska komisija odobrila je 21. prosinca 2020. prvo cjepivo protiv covida-19 (tvrtke Pfizer), a ubrzo su odobrena i druga. Većina cjepiva razvija se tako da ciljaju površinski šiljasti protein pomoću kojeg koronavirus uzrokuje infekciju vežući se za stanice našeg tijela te ulazi u njih i uzrokuje bolest. Cjepivo u organizmu izaziva stvaranje antitijela i T-stanica koji su usmjereni protiv tog šiljastog proteina i onemogućuju ulazak koronavirusa u stanice domaćina. Cjepiva tako pripremaju imunosni sustav na prepoznavanje i obranu tijela od bolesti za koju su namijenjeni.

U pravilu je za razvoj zaštite od koronavirusa potrebno nekoliko tjedana nakon cijepljenja. Određena razina munosti nastaje dva tjedna nakon prve doze, ali ta imunost neće biti razvijena u punoj mjeri i neće spriječiti razvoj bolesti.

Puna učinkovitost cjepiva postiže se 10 do 14 dana nakon primanja druge doze. Za Pfizerovo cjepivo preporučeni razmak između prve i druge doze je šest tjedana, za cjepivo Moderne preporučeni razmak između prve i druge doze je od četiri do šest tjedana, a druga doza AstraZeneca/Oxford cjepiva daje se nakon 12 tjedana. Cjepivo proizvođača Johnson&Johnson prima se u samo jednoj dozi. Zaštita cjepivom nije stopostotna, no ako se osoba zarazi nakon cijepljenja, klinička slika trebala bi biti blaža. I nakon cijepljenja potrebno je nositi masku i pridržavati se svih epidemioloških mjera. Moguće je da će titar antitijela s vremenom padati, ali ta dinamika zasad nije dugoročno istražena na dovoljno velikom broju ispitanika.

Prva i druga doza

Zasad mnogi znanstvenici vjeruju da će imunost nakon cijepljena biti dulja nego što se pretpostavlja, također da će biti donekle protektivna i protiv virusa koji do neke mjere mutiraju te da će donekle zaštitu imati i oni koji su već preboljeli koronu. Novija istraživanja pokazuju da bi ponovna infekcija trebala biti problem samo za vrlo malen postotak ljudi, odnosno vrlo mali broj oporavljenih ljudi nema dugotrajniji imunitet. No, cijepljenje bi trebalo nadoknaditi i taj problem. Nedavno objavljeni podaci seroepidemiološke studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na 1500 ispitanika govore da je 25 posto stanovništva steklo antitijela na covid-19.

Također, prema istraživanju koje je provela zagrebačka Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", oni koji su preboljeli covid-19 i cijepljeni su prvom dozom cjepiva imali su značajno visoku razinu antitijela, koja se nije povisila nakon primanja druge doze cijepljenja, pa se razmatra mogućnost da preboljeli nakon korone dobiju samo jednu dozu cjepiva. Rezultati zagrebačkog istraživanja poslani su Europskoj agenciji za lijekove. To bi, smatra se, omogućilo širu dostupnost cjepiva, koje se, nažalost, ne stigne proizvesti planiranim tempom kako bi se stvorio tzv. imunitet krda, a za to je potrebna procijepljenost dvije trećine stanovništva. Isto tako, još se prati i istražuje koliko se dugo antitijela zadržavaju u organizmu i kolika je zapravo njihova razina koju bi naš organizam trebao postići da nas štiti od koronavirusa.

Na tržištu je više od deset seroloških testova koji nude uvid u to je li osoba razvila antitijela na koronavirus, međutim problem sa serološkim testovima je to što oni mogu imati i lažno pozitivne i lažno negativne rezultate. Negativan rezultat serološkog testa ne isključuje mogućnost da je netko bio zaražen s obzirom na to da manji dio ljudi ne razvija protutijela. Jedan od ključnih problema serološkog testiranja je i to što još ne znamo znači li prisutnost protutijela da je osoba uistinu imuna na virus, odnosno da se više ne može zaraziti. Osim toga, ako imunitet postoji, ne znamo koliko će trajati i štititi nas od bolesti.

Što su zapravo antitijela i kakva je njihova uloga u našem organizmu, pitali s prof. dr. sc. Roberta Likića, dr. med., spec. interne medicine i kliničkog farmakologa u Zavodu za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb te izvanrednog profesora na Katedri iz interne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. - Antitijela (imunoglobulini) su glikoproteini oblika slova Y koje proizvodi naš imunosni sustav (Blimfociti nakon prelaska u plazma stanice) kako bi inaktivirao patogene viruse i bakterije. Svako antitijelo ima varijabilni dio koji je specifičan za antigene (molekule) na virusima i bakterijama (gornji dio slova Y) te konstantni dio (donji dio slova Y). Sustav imunosti koji je posredovan antitijelima naziva se i humoralnom imunošću, s obzirom na to da se antitijela izlučuju u tjelesne tekućine (humor latinski = tekućina) - kaže prof. Likić.

■ Kako i kada nastaju antitijela?

- Antitijela se u tijelu nalaze u dva oblika: slobodna i u cirkulaciji (npr. u plazmi) ili fiksirana na površini Blimfocita te tada čine receptor. Kada se antigen veže na antitijelo fiksirano na površini B-limfocita, dolazi do aktivacije i proliferacije B-limfocita u plazma stanicu koja potom izlučuju antitijela specifična za vezani antigen.

■ Stvara li naše tijelo antitijela nakon svakog kontakta s virusom?

- Naše tijelo ne mora uvijek nakon kontakta s virusom stvarati antitijela. To će ovisiti o duljini i ozbiljnosti kontakta (npr. kolonizacija nasuprot infekcije), ozbiljnosti infekcije te o funkcionalnom statusu našeg imunosnog sustava, tj. imunokompetentnosti, pri čemu će organizam koji je slabo uhranjen, iscrpljen nekom kroničnom bolešću ili na neki drugi način imunokompromitiran (HIV infekcija, zračenje, kemoterapija) slabije reagirati imunosnim odgovorom prema antigenima patogena.

■ Jesu li jednaka antitijela koja stvorimo preboljenjem bolesti i ona koja stvorimo nakon cijepljenja?

- Vrste antitijela koje se stvaraju nakon cijepljenja jednake su vrstama antitijela koje se stvaraju nakon preboljenja bolesti.

■ Kada se stvaraju antitijela nakon preboljenja bolesti covida-19? Imaju li tada svi antitijela?

- Istraživanja koja su dosad provedena govore nam da više od 80 posto ljudi ima specifična antitijela na SARS-CoV-2 u trenutku pojave simptoma covida-19, tj. u trenutku postavljanja dijagnoze bolesti PCR testom.

■ Stvaramo li svi antitijela nakon cijepljenja protiv covida-19? Kolika je njihova očekivana razina?

- Da. Cjepiva su tako napravljena i ispitana da izazovu jaku i dugotrajnu humoralnu (posredovanu antitijelima) i staničnu imunost. Zaštitnititar antitijela još je predmet istraživanja, no načelno se može reći da bi razina antitijela koja je četiri puta veća od gornje granice referentnog raspona trebala biti zaštitna.

■ Ovisi li razina antitijela o vrsti cjepiva protiv covida-19 koje primimo?

- S obzirom na to da je riječ o novoj bolesti i cjepivima od kojih se neka temelje na novim tehnologijama, odgovor na ovo pitanje također je predmet istraživanja. Zasad možemo reći da sva cjepiva koja su dostupna kod nas izazivaju snažnu humoralnu i staničnu imunost koja u 100 posto slučajeva štiti od smrtnog ishoda i ozbiljnog oblika bolesti koji bi zahtijevao bolničko liječenje.

■ O čemu sve može ovisiti razina antitijela? Mogu li lijekovi, poput imunomodulatornih i imunosupresivnih, utjecati na stvaranje antitijela u našem organizmu? Kako je to s antitijelima protiv virusa SARS-CoV-2?

- S obzirom na to da imunomodulatorni i imunosupresivni lijekovi mijenjaju (smanjuju ili modificiraju) funkciju imunosnog sustava, mogu utjecati na stvaranje antitijela u našem organizmu, pa tako mogu utjecati i na razinu antitijela na SARS-CoV-2. Unatoč imunosupresiji, imunosni odgovor na cjepiva trebao bi biti toliko snažan da dovede do zaštitnog titra antitijela i u onih pacijenata koji uzimaju imunosupresivnu ili imunomodulatornu terapiju.

■ Ako su neki ljudi razvili iznimno veliku razinu antitijela nakon prve doze cjepiva protiv korone, znači li to da mogu imati izraženije nuspojave nakon druge doze?

- Do sada nije jasno dokazana povezanost između razine antitijela nakon prve doze cjepiva i izraženijih nuspojava nakon druge doze.

Može li manje ili više antitijela od referentnog intervala utjecati na mogućnost zaraze koronavirusom? Odnosno, ima li viša razina antitijela veći protektivni učinak, a niža razina manji?

- Viša razina antitijela, opet iznad određene granice koja je zasad predmet istraživanja, trebala bi imati bolji protektivni učinak. Treba ovdje imati na umu da naš imunosni sustav u borbi protiv SARS-CoV-2 koristi i adaptivnu staničnu imunost (Tlimfocite) i prirođenu imunost (NK stanice), tako da niži titar antitijela nakon cijepljenja ne mora nužno značiti neuspjeh cijepljenja i ozbiljniji tijek bolesti u slučaju zaraze.

Što dosad znamo, koliko se dugo zadržavaju antitijela u onih koji su preboljeli covid-19, a koliko pretpostavljamo da će se zadržati antitijela nakon cijepljenja protiv korone?

- Dosadašnja istraživanja pokazuju da se antitijela nakon preboljenja covida-19 zadržavaju barem 150 dana. Jednako bi trebalo vrijediti za antitijela nastala kao odgovor na cijepljenje protiv SARS-CoV-2.

Razina antitijela nije jedini pokazatelj spremnosti organizma na obranu od korone

Utječu li samo antitijela na sposobnost obrane organizma od bolesti? Što još utječe? Znači li to da razina antitijela nije jedini pokazatelj spremnosti organizma na obranu?

- Razina antitijela definitivno nije jedini pokazatelj spremnosti organizma na obranu od patogena. Antitijela, tj. humoralna imunost je sa staničnom imunošću dio stečene imunosti, a uz nju naše tijelo ima prirođenu imunost koja se aktivira čim prepozna da neki antigen ne pripada našem organizmu. Imunost je nakon preboljenja nekih bolesti doživotna, kod drugih je, npr. kod gripe, zbog mutacija virusa sezonska pa se ugrožene populacije moraju redovito cijepiti. Za covid-19 još ne znamo koliko će trajati imunost nakon preboljene bolesti i cijepljenja. To će ovisiti i o ponašanju virusa i pojavi novih, mutiranih virusnih sojeva. S tog aspekta bilo bi važno, u cijelom svijetu, masovnim procjepljivanjem stvoriti kolektivni imunitet (procijepiti više od 70 posto populacije) te tako zaustaviti nekontrolirano širenje virusa i staviti pandemiju pod kontrolu jer bi se time zaustavila pojava novih, mutiranih i potencijalno patogenijih virusnih sojeva na koje populacija možda ne bi bila imuna.

Lijekovi protiv korone

Uz remdesivir obećavaju vitamin D, monoklonska protutijela, molnupiravir protiv gripe i antidepresiv fluvoksamin Uz pridržavanje epidemioloških mjera i cijepljenje, u borbi protiv korone može nam pomoći još nekoliko stvari. Intenzivno se provode istraživanja, a i razvijaju se lijekovi.

- Osim trenutačno odobrenih lijekova u terapiji covida-19 - remdesivira i deksametazona - kaže prof. Robert Likić, dr. med., čini se da adekvatna razina vitamina D u organizmu ima protektivni učinak na težinu bolesti covid-19 zahvaljujući svom imunomodulacijskom učinku.

- Dodatno, u posljednje vrijeme u svijetu je registrirano nekoliko bioloških lijekova, tzv. monoklonskih protutijela koja se specifično vežu na šiljasti (spike) protein (receptor koji SARS-CoV-2 koristi za ulazak u naše stanice) i tako blokiraju virus. Problem je s ovim lijekovima što su skupi i nisu široko dostupni - kaže prof. Likić i dodaje: - Najnoviji znanstveni radovi dosta su ohrabrujući po pitanju primjene molnupiravira u terapiji covida-19. To je lijek koji je razvijen za liječenje gripe, a djeluje ometanjem replikacije virusne RNK i time koči replikaciju SARS-CoV-2. Konačno, posljednji podaci govore i o izraženom protektivnom učinku inhibitora ponovne pohrane serotonina (antidepresivi), naročito fluvoksamina, koji bi mogli spriječiti pogoršanje stanja u covid-19 pacijenata i potrebu za bolničkim ili intenzivnim liječenjem. Ovaj učinak primijećen je u nizu istraživanja, od kojih su dva prospektivna i objavljena u prestižnim znanstvenim časopisima. U SAD-u je u tijeku veliko istraživanje faze III o učincima fluvoksamina u covid-19 pacijenata koje bi uskoro trebalo dati definitivne odgovore - zaključuje prof. Likić.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com

Najnovije zanimljivosti