Dostupnost sirovine u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama može osigurati preduvjete za proizvodnju vrhunskih proizvoda od drva.
Međutim sektor šumarstva i drvne industrije suočava se s ozbiljnim nedostatkom kadrova, uslijed emigracije, kako u BiH tako i u cijeloj regiji. Ljudi koji žive u šumi od šume moraju živjeti, jedna je od ključnih poruka s Kupresa, poslana na konferenciji Šumarstvo i prerada drva u BiH, koja se 4.-5.4.2019. održala u ovom važnom šumarskom središtu.
Na konferenciji, koju ŠGD Hercegbosanskešume d.o.o. Kupres i Hrvatski drvni klaster organiziraju četvrtu godinu za redom, okupilo se preko 200 sudionika-predstavnika cijelog lanca prerade, od šumarstva, drvoprerađivača, do dobavljača opreme i proizvođača tehnologija. Rad sektora prate i top političari od lokalne do državne razine.
U ime organizatora direktor ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres, Branko Ivković istaknuo je kako je ovaj skup prilika da dionici iz sektora razmijene iskustva, ideje i razviju nove projekte. Ovo nezaobilazno dvodnevno događanje bavi se nizom relevantnih tema, od šumarstva i ruralnog razvoja, biomase i uloge bioekonomije, razminiranja, brendiranja, dok je poseban naglasak stavljen na sektorsko obrazovanje koje je temelj napretka šumarstva i drvne industrije u regiji jugoistočne Europe, naglasio je direktor Ivković.
Potrebno je brendirati Bosnu i Hercegovinu ne kao državu koja siječe šumu i izvozi sirovinu nego kao mjesto proizvodnje vrhunskih proizvoda na šumi baziranih industrija. Za to je nužna sinergija svih dionika, od šumara, drvoprerađivača do lokalnih i državnih političara. Drvna industrija i šumarstvo moraju postići bolju percepciju javnosti, u čemu ključnu ulogu mogu imati i klasteri. Postoje vrhunski bosanskohercegovački brendovi namještaja od drva, prepoznati na europskom i svjetskom tržištu, no njihov je uspjeh rezultat pojedinačnih inicijativa. Stoga je za širi uspjeh sektora nužan strateški pristup države, osiguravanje zakonskih i podzakonskih akata, naglasio je dr.sc. Marko Šantić, predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH. Posebno je istaknut apel za donošenjem Zakona o šumama te Strategije održivog razvoja BiH, u kojoj šume i proizvodi od drva mogu imati krucijalnu ulogu.
Predsjednik Vlade Hercegbosanskežupanije Ivan Jozić u svom obraćanju kazao je: „Održavanje ovakve sektorske konferencije potvrđuje važnost šuma i šumskih površina na području Hercegbosanske županije i regije. Ulogu šumskog resursa nužno je i dalje naglašavati u budućnosti, ulagati napore u očuvanje i adekvatno upravljanje potencijalima“.
Skup je otvorila predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto. U svom obraćanju, kazala je kako se ovaj događaj etablira kao najvažniji skup u BiH u sektoru šumarstva i prerade drva, a Kupres postaje središnje mjesto svih relevantnih dionika. Odgovorno gospodarenje šumama briga je cijelog društva, stoga iznimno značajnim cijenim aktivnosti koje su realizirane u sklopu prijašnjih skupova i uvjerena sam kako će i ova konferencija opravdati svoje ciljeve, doprinijeti još boljoj komunikaciji među sudionicima i naravno rezultirati kvalitetnim zaključcima, kazala je Krišto.
S obzirom da je 55% teritorija BiH pod šumom, šumarstvo i prerada drva zauzimaju bitno mjesto u gospodarskom životu BiH i zapošljavaju značajan udio lokalnog stanovništva. Međutim, oko 33.000 ha površina pod minama predstavljaju ozbiljan ekološki, socijalni i financijski problem za lokalnu zajednicu. Generalni tajnik europske udruge državnih šuma Piotr Borkowski govoreći o percepciji europske javnosti o važnosti razminiranja naglasio je kako prosječan građanin uopće nije svjestan razmjera i ozbiljnosti problema. Borkowski je naglasio da će EUSTAFOR lobističkim aktivnostima djelovati prema EU institucijama kako bi tema razminiranja ušla u propise EU što će otvoriti mogućnosti za sufinanciranje iz fondova, poglavito u novoj financijskoj perspektivi.
Potrebna je veća otvorenost šumarske struke novim tehnologijama, jer moderni strojevi za pridobivanje sirovine te geografski informacijski sustavi mogu umnogome pojednostaviti poslovne procese, smanjiti potrebu za radnom snagom i poboljšati planiranje.
Važna tema odnosila se na šume i zaštitu okoliša. Klimatske promjene utječu na kvalitetu života i kvalitetu šuma, koje su danas važan izvor bioraznolikosti i na njihovoj zaštiti i dalje treba ustrajavati, kroz uključenje u područja ekološke mreže Natura 2000. Naglašeno je kako je do sada BiH uložila preko 80 mil. EUR vlastitih sredstava u zaštitu okoliša, a i dalje je krucijalno educirati lokalnu zajednicu o benefitima zaštite okoliša i zaštite šuma. Europi trebaju bosanskohercegovačke šume, ne samo kaoizvor bioraznolikosti, već trebaju biti i izvor blagostanja, zaključio je direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.
EU nema jedinstvene šumarske politike, iako se radi o važnom razvojnom i ekološkom području, nego se pitanja uzgoja i gospodarenja šumama rješavaju na nacionalnoj razini svake članice. U Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama JIE, još uvijek nema drugih, sličnih i toliko konkurentski perspektivnih sektora, koji istovremeno garantiraju lokalnu zaposlenost te kroz međunarodnu konkurentnost osiguravaju važne devizne prihode. Šumarstvo i pripadajući sektori su direktno uključeni u EU okolišne i energetske politike i u BiH mogu biti primjer dobrog i uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova.
Uz organizatore ŠGD Hercegbosanske šume i Hrvatski drvni klaster, važan doprinos održavanju ovogodišnje konferencije dali su partneri Europsko udruženje državnih šuma EUSTAFOR i Privredna/gospodarska komora FBiH te sponzori: URBAS, GRUBE, KBE Bioenergie, Polytechnik, STIHL, PALFINGER iGauss.
Iduće, 5. izdanje održat će se u travnju 2020. godine u hotelu Adria Ski (Kupres).
