Na Grepcima u Prispu kod Livna gdje se danas nalazi aktualno katoličko groblje, izvršeno je kraće zaštitno arheološko iskopavanje.
Grepci nikada nisu sustavno arheološki istraživani, radi se o slučajnim nalazima koji i kao takvi govore o važnosti koju je ovo naselje imalo od prapovijesti preko antike do srednjeg vijeka.
Na obližnjem Luščiću razvilo se brončano dobno naselje a tijekom kasnijih razdoblja težište je prebačeno na Grepce. Na Grepcima je nađena ostava oružja iz 8. st. pr. Krista, rimska nekropola obližnjeg naselja u Vašarovinama bila je smještena na padinama Grebaca (njiva Krivača), a tijekom ranog srednjeg vijeka na Grepcima se razvilo naselje za čije potrebe je podignuta crkvica uz koju je po svemu sudeći nastalo groblje.
Podatke o kasnosrednjovjekovnom naselju u Prispu na Grepcima nalazimo u darovnici bosanskog kralja Stjepana Ostoje od 08. prosinca 1400. godine. U darovnici bosansko – hrvatskom velikašu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, među naseljima livanjske županije navode se i Grepci (..Utih Jarčić iz Grebac).
Na Grepcima je registrirano veće groblje s 53 stećka. Ovim istraživanjem istraženo je tek 6 grobova s 11 ukopa. U grobovima su nađeni dijelovi nošnje (prstenje, ulomak kopče) te novčić. Okvirno se radi o grobovima 13. do 15. stoljeća. Prema rasporedu sačuvanih stećaka na groblju jasno je da se radi o groblju rasprostranjenom na velikom prostoru koje je do sada dislocirano suvremenim grobnicama.
Grobovi su bili raspoređeni u redovima koji su se pružali od sjevera prema jugu djelomično prateći prirodni nagib terena. Na žalost ipak je veliki dio groblja dislociran novovjekovnim grobovima na način da ne dobijemo nikakve arheološke podatke. Zahvaljujući Mati Romiću – Zeli iz Priluke, uspjeli smo istražiti dio srednjovjekovnoga groblja, a nadamo se da će se istraživanje u budućnosti i nastaviti.
