Općina Drvar, koja se nalazi u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom, po današnjem administrativnom uređenju ima specifičnu situaciju. Nakon Dejtonskog sporazuma, Drvar je podijeljen između dva kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, dok je periferna teritorija općine pripala entitetu Republika Srpska.
Urbani dio s administracijom općine pripada Kantonu 10, poznatijem kao Livanjski kanton, dok se 13 sela nalazi u sastavu Nacionalnog parka Una, što je podređeno upravi Unsko-sanskog kantona. Dio teritorije Drvara, čijih 70 posto zauzima šuma, pripao je RS-u i vodi se pod zvaničnim nazivom Istočni Drvar.
Većina stanovništva radi u gradskoj upravi s institucijama ili pak pronalazi posao u pilanama i uslužnim djelatnostima
Ipak, turizam bi mogao predstavljati najizgledniju izlaznu strategiju za Drvar. Kompleks spomen-obilježja “25. maj” nekada je, uz bogatu industrijsku proizvodnju, bio centar privređivanja i sigurno najveći turistički resurs u regiji. Općina Drvar posjeduje bogatu povijest i prirodna bogatstva, pogotovo šumsko. Upravo je šuma ponajveći prirodnim resurs ove općine koji, kao i druga prirodna bogatstva treba na vrijeme zaštiti od zagađenja a samim time i životnu sredinu.
Pozitivni primjeri
Stoga vesele određeni mali ali za ovu sredinu konkretno, pa i BiH kao cjelinu, značajni pomaci poput Osnovne škole Drvar koja je zahvaljujući potpori Ministarstva prostornog uređenja FBIH ali i projektima i financijerima poput UNDP-a prešla na energetski učinkovito poslovanje. Naime, škola je prethodno renovirana u skladu sa pravilima energetske učinkovitosti a u posljednjem projektu „Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika u Bosni i Hercegovini - LOW CARBON“ zamijenjen je i sustav grijanja odnosno instalirane su nove peći koje će ustanovu umjesto na drva, zagrijavati na pelet. Investicija je u sklopu samo ovog konkretno projekta iznosila preko 80 000 KM.
Cilj projekta je povećanje ulaganja u zgrade javne namjene sa niskom emisijom ugljika putem izrade i provedbe Nacionalnog okvira za niskoemisijska ulaganja u zgrade javne namjene, koji obuhvata integrirani paket politika, regulatorna, tehnička, informatička, financijska i menadžerska rješenja koja su kreirana u cilju rješavanja rizika i prepreka za investiranje.
Inače, na prostoru općine Drvar , upravo je Osnovna škola jedna od energetski najprilagođenijih ustanova no Općina ima ozbiljne planove kada je ova tema u pitanju.
Prema riječima načelnica ove općine, Dušice Runić, između ostalih, radi se i na utopljavanju zgrade Općine. Trenutno je u tijeku realizacija prve faze i to u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša a projektom je planirana zamjena krova, radovi na fasadi i drugo.
„Iskazujem veliku zahvalnost svima koji su doprinijeli realizaciji projekta na Osnovnoj školi. Naime, dosta je velika potreba ali i razvijena svijest naših sugrađana u Drvaru glede ovog pitanja i to ne samo kada su u pitanju zgrade javne upotrebe. Naime, najmlađa stambena zgrada u Drvaru je stara 40 godina te imamo velike zahtjeve samih građana da se krene u obnovu dotrajalih objekata, zamjenu štetnih materijala te na koncu zgrade prilagode standardima energetske učinkovitosti na korist svih, i samih stanara i lokalne zajednice. Naravno, kao i uvijek, problem su nam sredstva te smo kao lokalna zajednica čak radili i neke promotivne materijale a sve u svrhu potraživanja sredstava za ove projekte“ kazala je načelnica Runić.
Utjecaj na životnu sredinu
Za potrebe pisanja teksta odnosno kao dio provjere utjecaja ovog projekta kroz online upitnik ispitali smo mišljenja učenika i djelatnika Osnovne škole Drvar o energetskoj učinkovitosti odnosno njenom utjecaju na lokalnu zajednicu.
U ovom mini istraživanju je sudjelovalo 105 sudionika odnosno 45 muških i 60 ženskih osoba odnosno 17 nastavnika te 88 učenika.
Njih 24 odnosno 24% se izjasnilo da im je poznat termin energetske učinkovitosti, 39% je odgovorilo negativno odnosno 37% da im je pojam djelomično poznat.
Ipak, 56% ih smatra kako je utjecaj energetske učinkovitosti na kvalitetu život velik a tek 19% da je nebitan. Slično prethodnom, 46% ispitanika misli kako su teme energetske učinkovitosti povezane sa očuvanjem životne sredine.
Što se tiče konkretno provedenih mjera u njihovoj školi, 55% ih smatra zadovoljavajućim dok je svega 15% ispitanika sudjelovalo u nekom vidu edukacije koja za cilj ima pridonošenje energetskoj učinkovitosti kroz svakodnevno ponašanje, što opet nije iznenađujuće s obzirom da se radi uglavnom o učenicima osnovne škole.
Ipak, 30% njih je svjesno da i njihove navike utječu na učinkovitije korištenje energije na mjestu na kojem rade odnosno idu u školu dok je nešto više istih, 42%, u medijima primijetilo neki vid izvještavanja o provođenju ovih i sličnih mjera.
Na vjerojatno ključno pitanje upitnika, ono o utjecaju mjera provedenih u školi na cjelokupnu lokalnu zajednicu, čak 71% ispitanika se izjasnilo da nije sigurno, dok je 24% njih kazalo da se radi o pozitivnim učincima odnosno upoznatosti lokalne zajednice sa benefitima istih.
O konkretnoj upoznatosti lokalne zajednice o radovima u školi, 20% ispitanika se izjasnilo pozitivno odnosno 18% njih misli da javnost nije upoznata odnosno 62% da je djelomično upoznata.
Na koncu, 18% ispitanika smatra da su provedene mjere podigle svijest o zaštiti prirode, 15% njih misli da je javnost bolje upoznata s pojmom energetske učinkovitosti, 16% misli da je smanjena zagađenost a samo 7% da ove promjene ni u kojem pogledu nisu utjecale na životnu sredinu.
