Krajem rujna u Livnu je održana tribina pod nazivom: Drugi program u Livnu: Ovako ili drugačije Livno? Drugo poluvrijeme.
Kolumnisti portala interview.ba Zlatko Dizdarević, novinar i bivši diplomat, i Ahmed Burić, književnik i novinar, su o ovoj temi vodili razgovor u Livnu.
Dizdarević i Burić su s građanima razfovarali o životnoj i političkoj realnosti u Livnu danas.
U svom uvodu g.Dizdarević je istaknuo kako je Livno jedan od gradova koji iskaču iz svakodnevnice bh politike.
„U Livnu postoje određeni procesi, kapaciteti i ljudi koji iskaču iz svakodnevnice bh politike. I to zadnjih 5-10 godina. Zato smo odlučili posjetiti Livno. Jer smatramo da ljudi ovdje malo drukčije razmišljaju. Ciljano smo išli na okupljanje manjeg broja ljudi na tribinama jer ljudi u takvim situacijama su slobodniji reći svoje mišljenje. Zanima nas kako vi Livnjaci vidite bh politiku i što ste to vi učinili da je situacija kod vas malo drugačija nego u ostatku BiH“, naglasio je Dizdarević u svom uvodu.
„Ja sam došao ovdje da slušam. Znam o Livnu nešto. Osobito kada su u pitanju divlji konji, livanjski sir i mali nogomet. Kada je u pitanju vlast kod vas vlada svojevrsno šarenilo stranaka“, naveo je, između ostalog, u svom uvodu g. Burić.
Nakon uvodnog dijela uslijedila je rasprava o aktualnim lokalnim temama. Jedna od njih je bila i pitanje naknade koje dobivaju općine Livno i Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede (HEP) za korištenje hidroakumulacije Buško jezero.
Naime, već više od 30 godina, HEP navedenim općinama isplaćuje mizernu naknadu za korištenje Buškog jezera. Istodobno, profit koju ostvaruje proizvodnjom električne energije je enormna i mjeri se u desecima milijuna maraka.
Ante Čolak, jedan od posjetitelja tribine i nekadašnji zastupnik u Parlamentu FBiH i osoba koja je prije više od desetak godina pokrenula incijativu za pravedniju naknadu, objasnio je ključne probleme kada je u pitanju Buško jezero i HEP.
„Čista zarada koju godišnje ostvaruje HEP na osnovu Buškog jezera iznosi između 60 i 100 milijuna maraka. Općine od ovoga iznosa dobivaju mrvice. Zbog nesređenih vlasničkih odnosa i sumnjivih ugovora. Jedino rješenje bi bilo osnivanje zajedničkog poduzeća kojeg bi činili Livno i Tomislavgrad, s jedne strane, i HEP-a s druge strane. Time bi ove dvije općine dobivale više novca, a financijsku korist bi imale i Federacija BiH i HB županija.“, naglasio je Čolak.
Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HB županije Momčilo Bajić ukazao je na problem funkcioniranja zdravstvenih ustanova u županiji.
„Kada sam došao na čelo ovoga ministarstva napravio sam reviziju svih zdravstvenih ustanova. Sve do jedna revizija je bila negativna. I što ja sada mogu s tim učiniti. Osobito s ovim pravosuđem. Tko će tu odgovarati.“, rekao je Bajić.
Jugoslav Brdar (SDP), zastupnik u Skupštini HB županije, osvrnuo se na trend iseljavanja.
„Od 1991.godine do danas ove prostore je napustilo oko 60% ljudi. Možda žive na papiru ovdje, ali u stvarnosti ti ljudi ovdje ne 'noće'“, slikovito je opisao g.Brdar.
„Mi teško da možemo ovdje nešto promijeniti. Političke stranke su sebi stvorile glasačku mašineriju kroz zapošljavanje podobnih. Ovdje je vlast najveći poslodavac. Ono ljudi što je napustilo Livno to je uradilo zbog ekonomskih razloga. Ali imai onih koji su otišli zbog loše društvene klime. Osobito intelektualci.“, dodao je Brdar.
„Mislim da je danas pomodarstvo otići u Njemačku. Ljudi su prije odlazili jer nisu mogli naći posao. A danas odlaze ljudi koji već rade. Tako da mislim da nije ta politika koja tjera ljude iz ovih krajeva. Prvenstveno su to ekonomski razlozi“, izjavio je na tribini Dubravko Brdar.
Sudionici tribine osvrnuli su se i na rad pravosuđa u HB županiji ocijenivši njegov rad nedovoljnim. Većina se složila kako se slučajevi gospodarskog kriminala i korupcije uopće ne procesuiraju i da je naglasak stavljen na manje bitna kriminalna djela.
