Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH jednoglasno je podržao inicijativu da se u slučaju Buškoga jezera korištenje vode naplaćuje po površini potopljenoga zemljišta, odnosno korištenja vodnog potencijala od hidroelektrane Orlovac.
Umjesto dosadašnjih oko 3,5 milijuna maraka koje su godišnje dobivali Tomislavgrad i Livno, ove dvije općine ubuduće bi trebale dijeliti po 8,5 milijuna maraka, piše Večernji list BiH. Prema preliminarnim izračunima, Tomislavgradu će pripasti, zbog daleko veće potopljene površine, oko pet milijuna maraka, dok će Grad Livno od HEP-a samostalno dobivati iznos koji je ranije dijelio s Livnom.
Usporedno s odlukom federalnih vlasti o promjeni načina obračuna naplate korištenja vode iz Buškoga jezera, oko ovoga slučaja postoji nekoliko sudskih sporova čiji bi pravorijek mogao uskoro biti izrečen. A tuži gotovo svatko svakoga u ovome slučaju. Najprije je Hrvatska elektroprivreda (HEP) tužila Općinu Livno tražeći doslovno da se na njih upiše područje s kojega crpe vodu za potrebu hidroelektrane. I dobili su jedan spor pred Sudom u Livnu. Nakon toga godinama su trajali pokušaji općinskih, ali i županijskih vlasti da se postigne nagodba s Hrvatskom elektroprivredom jer je naknada koju je plaćala dvjema općinama bila mizerna te je varirala ovisno o proizvedenom kilovatsatu električne energije. Kako se nije s tim uspjelo, Općina Tomislavgrad je, nakon odluke tamošnjeg Vijeća, pred Trgovačkim sudom u Zagrebu tužila HEP, a nedugo nakon toga to je učinilo i Livno. Osim HEP-a, Livno je tužilo i Tomislavgrad. A to se dogodilo nakon što se Livno i Tomislavgrad nisu mogli usuglasiti o raspodjeli novca od HEP-a, koji je do tada godišnje izdvajao oko 3,5 milijuna maraka dvjema sredinama.
I županija u tužbi
HEP je sam presjekao pa je odokativnom metodom uzeo u obzir površinu jezera, ali i vrlo nejasan kriterij dotoka vode iz rijeka s područja Livna i Tomislavgrada. Također, i Hercegbosanska županija tužila je HEP s obzirom na to da nije izmirivao obveze koje se odnose na županijsku razinu vlasti. Prema dostupnim informacijama, uskoro bi Trgovački sud u Zagrebu mogao razriješiti dio dvojbi oko pristojbi i dugovanja iz ranijih godina, a po svemu sudeći, preteći će ga Dom naroda Federacije BiH, koji bi uskoro trebao na posve drugim temeljima urediti naplatu korištenja vode iz Buškoga jezera, odnosno potopljenoga zemljišta koje je postalo temelj za odlučivanje koliko će koja sredina dobiti novca od očekivanoga kolača. Prema tim procjenama, Hidroelektrana Orlovac, odnosno HEP, za potopljeno zemljište općina Tomislavgrad i Livno, putem sustava koji se gradio u bivšoj Jugoslaviji, od sljedeće godine isplaćivat će oko 8,5 milijuna maraka, dok istodobno ova hidroelektrana godišnje proizvede oko 353.000 megavatsati električne energije, što je oko 50 milijuna eura. Budući da se godinama izdvajao ponižavajući iznos te da HEP godinama nije uopće prihvaćao prijedloge lokalnih zajednica, zastupnici Hrvatskog nacionalnog pomaka Petar Galić i Ante Baković pokrenuli su inicijativu u federalnom Parlamentu za promjenu zakona koji definira korištenje vode iz akumulacija. Usvajanjem izmjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata FBiH promijenjen je način obračuna naknade. Umjesto kilovatsata, za Buško jezero ključni kriterij sada će biti površina potopljenog zemljišta. A to je u ovome slučaju oko 5700 hektara.
Površina ili proizvodnja
Zastupnik Galić ranije je za medije naveo kako je problem stvarala situacija što je HE Orlovac vršnog karaktera. To praktički znači da se hidroelektrana aktivira kada je najveće opterećenje te postoji dodatna potreba za električnom energijom.
- Dakle, radi tek nekoliko sati. Tada je struja najskuplja, no HEP je plaćao po istoj tarifi kao i druge hidroelektrane. Radi usporedbe, megavatsat el. energije iznosi 100 eura, a u vršnome režimu je 500 eura. A nama se plaćala standardna cijena. Mi smo ovim zakonom predvidjeli da se plaća minimalna naknada za potopljenu površinu po hektaru. Znači, ako HEP proizvede veću količinu el. energije, onda se plaća po toj tarifi, ili pak druge hidroakumulacije poput Rame, Jablanice. No, ako ne proizvede, onda se plaća 1500 KM po hektaru potopljene površine kao naknada jedinicama lokalne samouprave kako bi ih se obeštetilo. U ovome slučaju, to je cijelo potopljeno polje - objašnjava Galić. On objašnjava da su proračuni općina Tomislavgrada i Livna zbog toga osjetno varirali. Po Galićevim ranijim tvrdnjama, dvije općine su dobivale različite iznose. Tako su, primjerice, u hidrološki iznimno lošoj 2017. Livno i Tomislavgrad dobili 1,2 milijuna KM. Godišnji je prosjek bio 3,5 milijuna, što se pak dijeli 60 prema 40 posto između Tomislavgrada i Livna. Nova tarifa znači izdvajanje oko 8,5 milijuna KM, a što je za HEP povećanje za oko pet milijuna maraka.
- Ako pak HEP proizvede više od naknade koju množimo po hektaru potopljene površine, onda će plaćati prema proizvodnji - kaže Galić.
