Izložba fotografija “Stećci – svjetska baština UNESCO-a” i izložba crteža “Josip Pospišil – gradovi, motivi, detalji” pod zajedničkim nazivom “Baština u crtežu i kadru” bit će otvorena u četvrtak, 2. decembra, u 18 sati u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica Livno.

Kako je za Fenu kazala direktorica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno Dražena Džeko, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta u svom arhivu baštini, čuva i štiti dokumentaciju o nepokretnim i pokretnim nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, a na izložbi u Livnu posjetitelji će moći pogledati fotografije stećaka s više lokaliteta snimljene 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća koje prikazuju stanje spomenika u vrijeme fotografiranja.

Radi se o stećcima s lokaliteta Ravanjska vrata i Dvorišta – Kupres, Zvirići, Borje, Klobuk, Bijača, Pržine i Donja Bijača – Ljubuški, Eminovo selo i Sarajlije – Tomislavgrad, Ledinac – Grude, Barevište, Jelinak, Grovište i Biograci – Široki Brijeg.

Džeko je podsjetila kako se steći kao srednjovjekovni nadgrobni spomenici pojavljuju od druge polovine 12. stoljeća do početka 16. stoljeća u jedinstvenom povijesnom kontekstu, gdje se susreću kulture i tradicije evropskog zapada, istoka i juga te su izvanredno svjedočanstvo srednjovjekovne umjetnosti na ovim prostorima.

U drugom dijelu izložbe bit će predstavljeni crteži Josipa Pospišila, arhitekata koji je ostavio neizbrisiv trag ne samo na graditeljsko naslijeđe nego i na kulturnu povijest Sarajeva i Bosne s početka 20. stoljeća.

Pospišil je rođen 1867. godine u Nahoschowitzama u Češkoj, a po dolasku u Bosnu 1908. godine, iako je po svom arhitektonskom izričaju bio predstavnik secesije, odmah je iskazao zanimanje za tradicionalno bosansko pučko graditeljstvo.

Njegova najznačajnija arhitektonska ostvarenja zgrade su poznatih sarajevskih palača, zgrada Muzičkog paviljona u Sarajevu, ali, kako je naglasila Džeko, malo je poznato da je sarajevski Sebilj, jedan od značajnijih i prepoznatljivijih simbola Sarajeva, projektirao upravo Josip Pospišil.

Osim projektiranjem Pospišil se bavio i teorijskim radom i to ključnim pitanjima arhitekture i urbanizma s početka 20. stoljeća.

“Posebno mjesto u njegovu cjelokupnom opusu zauzima likovna ostavština, a sastoji se od više mapa s crtežima uglavnom u olovci nastalih u vrijeme njegova boravka u Sarajevu. Ovi precizno signirani i datirani crteži pored svoje nesumnjive umjetničke vrijednosti istovremeno predstavljaju i vrijednu dokumentarnu građu koja može poslužiti za istraživanje i zaštitu graditeljskog naslijeđa Sarajeva i Bosne i Hercegovine”, zaključila je direktorica Džeko. (Fena)

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u